Prevlaci i naveo da su odluke tog suda obavezujuće.
"Riječ o dijelu koji se odnosi na more i podmorje izmedju Crne Gore i Hrvatske i koje za posledicu ima direktne promjene teritorijalnog integriteta obje države, dakle gubitak ili dobitak dijela teritorije, pa je neophodno da se parlament izjasni o ustupanju nadležnosti
Medjunarodnom sudu pravde", rekao je Lekić agenciji Beta.
On je istakao da su države duzne da sprovedu odluku suda bez naknadnog izjašnjavanja nacionalnih parlamenata, jer bi to bilo potpuno suprotno opštim pravnim načelima u medjunarodnim sporovima i samoj prirodi sudskog postupka.
Upitan da li postoji bojazan da Crna Gora izgubi kontrolu nad ulaskom u Bokokotorski zaliv, Lekić je odgovorio da bi se, u slučaju da Sud primijeni strogo tehničke principe kao što je pravilo o srednjoj liniji, Crna Gora prilikom konačne odluke našla u "nezavidnoj
situaciji".
On je, medjutim, dodao da bi primjenom geopolitičkog, i principa pravičnosti, Crna Gora imala "izgledne šanse".
"Bokokotorski zaliv je prirodna uvala koja predstavlja kompaktno i nedjeljivo jedinstvo. Otuda je logično i pravno utemeljeno da zemljouz i poluostrvo Prevlaka, koji čine jugozapadni ulaz u zaliv, dijele pravnu sudbinu zaliva, odnosno imaju status unutrašnjih morskih voda Crne Gore", kazao je on.
Lekić je rekao da sud koji treba da izvrši podjelu mora i epikontinentalnog pojasa izmedju Crne Gore i Hrvatske, nije striktno vezan procedurom, ali da je obavezan pri rješavanju spora da uzme u obzir medjunarodne konvencije, medjunarodne običaje i civilne pravne principe priznate od strane civilizovanih nacija.
Lekić je ocijenio da je formalni legitimitet tog suda, koji je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija, nesporan ali da su nezavisnost i nepristrasnost suda često dovodjene u pitanje.
Lekić je objasnio da su, tokom procesa Nikaragva protiv SAD, Sjedinjene Države izdale zvanično saopštenje kojim je rečeno da ne mogu da daju sudu na uvid osjetljive materijale zbog prisustva sudija iz država istočnog bloka kao i da institut ad hoc sudije,
tj.mogućnost da svaka strana u sporu angažuje i po 17 sudija po svom izboru, koji je obicno njihove nacionalnosti uveliko obesmišljava samu prirodu tog suda.
Pojedini pravni stručnjaci smatraju da parlament ne treba da se izjašnjava o pitanju razgraničenja na Prevlaci i da je to u isključivoj nadležnosti vlada.
Crnogorski i hrvatski premijeri Milo Djukanović i Ivo Sanader dogovorili su da spor treba da riješi Medjunarodni sud pravde, ako se sa tim saglase parlamenti dvije države.
Dogovor Djukanovića i Sanadera oštro je kritikovala crnogorska opozicija.
(Beta)