Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije neće ustuknuti pred kriminalnim strukturama i obračunaće se sa svima koji su počinili neko krivično djelo, poručio je resorni ministar, Mevludin Nuhodžić.
On je rekao da ostvareni rezultati MUP-a daju osnova da se može konstatovati da su odlučno i odgovorno pokazali da postoji znanje i kapacitet, „i da smo spremni da se uhvatimo u koštac sa gorućim oblicima kriminala“.
Kako je rekao, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom, u prvih šest mjeseci procesuirano je oko stotinu osoba, koje su označene kao organizatori ili članovi organizovanih kriminalnih grupa.
„Policija je izvršila 12.257 kontrola članova organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno interesantnih lica i podnijela 162 krivične prijave. U odnosu na isti period prošle godine, kako je kazao, obavljeno je 8.745 kontrola više, odnosno podnijeto je tri puta više krivičnih prijava“, kazao je Nuhodžić, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista, Milorada Vuletića u parlamentu.
Prema njegovim riječima, pronalaskom više komada vatrenog oružja i minsko eksplozivnih sredstava, spriječeno je više od pet likvidacija.
On je ukazao na to da je tokom ljetnje turističke sezone pojačan operativni i obavještajni rad Policije na terenu, kako bi se obezbijedio stabilan bezbjednosni ambijent za sve građane i turiste.
„Kroz zajedničke akcije sa partnerskim policijskim službama iz regiona i Evrope, u kojima su uhapšeni visokorangirani članovi organizovanih kriminalnih grupa, pokazali smo da smo odlučni da progonimo sve one koji se bave najtežim krivičnim djelima, ma gdje se skrivali po svijetu“, kazao je Nuhodžić.
Kako je rekao, postignuti su bolji rezultati i na rasvjetljavanju krivičnih djela protiv života i tijela, jer ih je rasvijetljeno preko 80 odsto.
Zaplijenjeno je oko 1,7 hiljada kilograma različitih vrsta opojnih droga i podnijeto 166 krivičnih prijava protiv 130 lica, a proaktivnim radom crnogorskih istražitelja, kako je ocijenio, razbijene su i organizovane kriminalne grupe koje su krijumčarile migrante preko više država.
Tada je, kaže on, procesuirano oko 40 osoba.
Od prioritetnih aktivnosti, izdvojio je procesuiranje 174 osoba ekonomskog i finansijskog kriminala, kojim je nastala šteta po Budžet u iznosu od oko 21 milion EUR.
„MUP i Uprava policije nemaju namjeru da ustuknu pred kriminalnim strukturama. Žešće ćemo se obračunati sa svima koji su počinili neko krivično djelo“, rekao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, iako organizovani kriminal ima veliku moć i snagu, nema moć i snagu veću od države.
Nuhodžić je kazao je da će policija nastaviti sa saslušanjima povodom objavljivanja snimaka telefonskih razgovora funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšeg ambasadora Milana Roćena.
„U navedenim radnjama ne postoje elementi krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Na zahtjev tužilaštva preduzimaju se policijske mjere i radnje i formiran je predmet na okolnosti nastanka video zapisa i nastaviće se sa saslušanjima i prikupljenjem dokaza u cilju rasvjetljavanja“, kazao je Nuhodžić.
On je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Miluna Zogovića šta je urađeno povodom objavljivanja snimaka Roćena i da li je bilo informativnih razgovora.
Nuhodžić je rekao da je zakonita mjera tajnog nadzora i praćenja telefonskih razgovora samo u slučajevima kad ih policija sprovodi po naredbi tužilaštva i suda, na šta je Zogović odgovorio da je specijalni državni tužilac Milivoje Katnić u parlamentu čitao SMS poruke poslanika DF-a Milana Kneževića.
"Praćeni su poslanici Skupštini Crne Gore u namjeri da im se podmetne organizovanje atentata. Niko tada nije rekao da je kršen Ustav i zakon, ali kada su se pojavili snimci Roćena odmah je DPS negodovala zbog nezakonitog prisluškivanja", kazao je Zogović.
Državni serkretar u Ministartsvu vanjskih poslova Zoran Janković kazao je da je na samitu u Poznanju još jednom potvrđena nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi regiona Zapadnog Balkana od najviših zvaničnika institucija Evropske unije (EU) i njenih članica.
On je to saopštio u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Dragutina Papovića koji su glavni rezultati šestog samita Berlinskog procesa u Poznanju.
„Pocrtana je opredijeljenost da se radi na daljoj realizaciji aktivnosti u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanju vladavine prava“, rekao je on.
Na samitu je, kako je naveo Janković, istaknut dobar primjer Crne Gore i napredak u rješavanju graničnih pitanja.
On je kazao da je u Poznanju pozdravljen predlog nekoliko parlamenta država učesnica Berlinskog procesa da se dinamici same inicijative doprinese kroz organizaciju parlamentarnog dijaloga o političkim, ekonomskim, kulturnim, socijalnim i bezbjednosnim odnosima.
Janković je dodao da je akcenat tokom samita u Poznanju bio na ekonomskim temama.
On je poručio da je veoma bitno da se nastavi sa realizacijom preuzetih obaveza na prethodnim samitima.
„U tom smislu potvrđena je posvećenost sprovođenju reformi čiji je cilj prosperitet regiona i jačanje ekonomskih veza među zemljama Zapadnog Balkana“, rekao je Janković.
Berlinski proces, dodao je Papović, ostaje jedan od oblika koji politiku proširenja treba da drži aktuelnom i ukazuje na mogućnost saradnje u regionu.
„Radi se o jednom suštinski važnom procesu koji sve države Zapadnog Balkana, naročito Crnu Goru, treba u svakom smislu da pripremi za dan kada će ona postati ravnopravna članica EU“, istakao je Papović.
Poslanica Demokratskog fronta, Marina Jočić pitala je državnog sekretara Ministarstva vanjskih poslova, Zorana Jankovića kada će doći do razgraničenja sa Kosovom.
Kako je Janković, odnosi između Kosova i Crne Gore su prijateljski, baziraju se na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkoj evropskoj i evroatlantskoj perspektivi.
Prema njegovim riječima, preduslov za njihovo kontinuirano jačanje i nadogradnju bile su aktivnosti u okviru pitanja razgraničenja.
„Zakon, kojim je ratifikovan Sporazum o razgraničenju i granci između Crne Gore i Kosova, izglasan je dvotrećinskom većinom na sjednici kosovskog parlamenta, u martu, prošle godine, nakon čega je stupio na snagu“, podsjetio je Janković.
On je rekao da se koordinisanim pristupom, nadležnih ministarstava ušlo u završnu fazu implementacije sporazuma koja obuhvata terenske aktivnosti na razgraničenju, odnosno obilježvanja granica na terenu.
„To se odnosi na formiranje zajedničkog tijela koje će biti nadležno da obilježi granicu na terenu i sastanke komisija nadležnih za pitanja iz domena razgraničenja“, rekao je Janković.
On je naglasio da je Crna Gora rješavanju svih pitanja sa susjedima, od kojih značajno mjesto zauzima pitanje razgraičenja, pristupala otvoreno i konstruktivno.
„Pristup koji smo u ovom kontekstu pokazali ocijenjen je kao optimalan, posebno uzimajući u obzir činjenicu da su granice na balkanskom podneblju veoma osjetljivo pitanje“, kazao je Janković.
Prema njegovim riječima, poučeni iskustvima drugih, Crna Gora će, kao faktor mira i stabilnosti u regionu, nastaviti da u atmosferi prijateljstva i dobrosusjedstva kontinuirano djeluje na stvaranju njegove održive budućnosti u korist i za dobrobit građana.