Premijer Duško Marković nije ponudio opoziciji prelaznu vladu, već ih je pozvao na dijalog, istakao je predsjednik Milo Đukanović.
On je novinarima, na marginama To Be Secure Foruma, na pitanje da li je saglasan sa Markovićem da opoziciji treba ponuditi prelaznu vladu kao 2016. godine, odgovorio da je dio medija neprecizno prenio premijerovu izjavu.
“Siguran sam da sa Markovićem imam saglasan stav o tom pitanju. Dio medija je nedovoljno precizno prenio ono što je premijer rekao”, naglasio je Đukanović.
On je kazao da su mnogo puta, od početka krize u funkcionisanju parlamenta, pozivali opoziciju na uspostavljanje dijaloga.
Đukanović je dodao da je, odmah nakon što su počeli građanski protesti, uslijedio poziv opoziciji da se razgovara o njihovim legitimnim zahtjevima.
“Odbijali su te naše ponude, navodeći da je jedino što ih zanima podnošenje ostavke”, naveo je on.
Prema riječima Đukanovića, premijer je u parlamentu samo pozvao opoziciju na dijalog.
“Mi smo vrlo istrajni u tome da razgovaramo sa našom političkom konkurencijom. Poziv premijera se nije odnosio ni na kakav poziv za prelaznu vladu”, naglasio je Đukanović.
Kako je kazao, prelazna vlada je nešto što je interpretirao jedan dio medija i što priželjkuje dio opozicije.
Više puta, naveo je Đukanović, objasnili su zašto su rezervisani prema ideji prelazne vlade.
On je objasnio da je političko polazište prelazne vlade bilo da se, nakon osporavanja svih izbornih procesa, dođe do izbora čije će rezultate svi priznati.
Kako je podsjetio, tada su svi potpisali politički sporazum u kojem je bilo navedeno da će, ukoliko prelazna vlada bude formirana, svi priznati rezultate izbora.
“Dobili smo rezultate izbora, i istu situaciju koju smo imali u svakom od prehodnih slučajeva”, rekao je Đukanović.
Opozicija, smatra on, odbija da se suoči sa političkom realnošću i pribjegava opstrukciji institucija.
“Onda se uoči izbora pojave spasioci sa formulama “dajmo prelaznu vladu da još malo popravimo svoj značaj, jer ne odgovara nam to što imamo rejting tri ili ispod tri odsto, pa bismo htjeli da poslije nema ni izbora i da prelazna vlada nastavi”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, to ne može tako funkcionisati, jer bi to bilo mimo zdravog razuma, elementarne logike i temeljnih pravila demokratskog života u Evropi.
“Ne možemo mimo svijeta, da budemo tri ili ispod tri odsto, a da upravljamo državnom politikom. Moramo doći do 30 ili 40 odsto, kao što je Demokratska partija socijalista u kontinuitetu 40 odsto”, kazao je Đukanović.
Upitan da prokomentariše kandidaturu predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice na tu fukkciju, koju dio javnosti ocjenjuje kao neustavnu i protivzakonitu, on je naveo da je uvjeren da će Sudski savjet nesumnjivo tačno protumačiti ono što je pravna norma.
“Pročitao sam da dio javnosti smatra da je Medenica iscrpila prava da bude na funkciji predsjednice Vrhovnog suda. Zaboravio sam na norme koje uređuju to pitanje, nijesam stigao usljed drugih obaveza da provjerim kako stoje stvari”, rekao je Đukanović.
Na pitanje kako vidi izbor Zorana Lazovića, koji je kao pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) bio na svadbi Safeta Kalića, za pomoćnika direktora Uprave policije, on je odgovorio da misli da je tu sve jasno.
Đukanović je rekao da je „ANB davno dala objašnjenje - Lazović je bio na tom događaju po zadatku službe“.
“Neko iz službe se mora pojaviti i na onim događajima koji su interesantni djelovima sistema koji se bave pitanjima nacionalne bezbjednosti”, dodao je on.
Upitan da prokomentariše izjave presjednika Kosova Hašima Tačija da bi se, ukoliko Evropska unija ne promijeni stav prema toj državi, moglo desiti da se Kosovo nađe sa Albanijom pod jednom zastavom i u jednoj državi, Đukanović je kazao da da je to razumio kao poziv i podsticaj EU da ne odlaže procese pridruživanja.
“Jer će svako odlaganje voditi snaženju retrogradnih ideja. To su ideje koje su ovladale prostorom bivše Jugoslavije devedesetih godina i dovele do tragedije. Nadam se da niko više neće imati mogućnost da te ideje učini relevantnim”, zaključio je Đukanović.