Od 750 zahtjeva koji su od 2004. godine dostavljeni Evropskom sudu za ljudska prava, 80 je u fazi dodatnog ispitivanja,a za jedan je donijeta presuda.
Crna Gora je kažnjena 28. aprila 2009. godine jer je prekršila stanarsko pravo Svetlane i Ljiljane Bijelić na mirno uživanje imovine, garantovano članom 1 prvog protokola Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U presudi se navodi da Crna Gora od 1994. do 2008. godine nije izvršila presudu kojom je utvrđeno stanarsko pravo njihove majke i istovremeno naređeno njihovom ocu da se iseli iz tog stana.
Država je obezbijedila izvršenje presude kojom je određeno da otac podnositeljki predstavke napusti stan, kao i da država po osnovu pravičnog obeštećenja za pretrpljenu nematerijalnu štetu sestrama Bijelić isplati 4.500 eura i sudske troškove u iznosu od 700 eura.
Ostali predmeti iz Crne Gore se uglavnom odnose na povraćaj imovine i imovinskih prava, dužinu pritvora, dužinu trajanja postupka, medijske slobode.
Po broju predstavki koje su građani dostavili Sudu u Strazburu, naša država je na sredini liste evropskih zemalja, ali je prema zvaničnoj statistici ovog suda na vrhu po broju građana u poređenju sa brojem predmeta.
Od Crne Gore bolje se kotira Slovenija, u kojoj se svaki 600. građanin obraća Sudu u Strazburu, a slijede Rumunija i Bugarska, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Po broju zahtjeva, na prvom mjestu je Rusija sa više od 30.000, zatim Turska, Ukrajina, pa Italija.
Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Strazburu Zoran Pazin, komentarišući navode da veliki broj predmeta pred ovim sudom pokazuje nepovjerenje građana u crnogorski sudski sistem, kaže da veliki broj aplikacija, koje se ponavljaju sa sličnom činjeničnom i pravnom osnovom, može biti i indikator postojanja izvjesnih sistemskih nedostataka unutar pravnog sistema.
To su na primjer, kako je objasnio, suđenje u razumnom roku i, s tim u vezi, neizvršavanje ili neblagovremeno izvršavanje pravosnažnih sudskih odluka.
Sud je 150 podnesaka proglasio neprihvatljivim zbog nedostatka međunarodno pravnih procesnih pretpostavki, a razlog je bio neispunjavanje kriterijuma koji se odnose na prethodnu obavezu njihovih podnosilaca da iscrpe sve pravne ljekove unutar pravnog sistema Crne Gore.
Sud je odbacio i neke predstavke protiv Crne Gore, za koje je ocijenio da su očigledno neosnovane ili predstavljaju zloupotrebu prava.
Sada 520 predstavki protiv Crne Gore ima procesno pravni status registrovanih, što znači da su spremne za punovažno međunarodnopravno postupanje.
Još 80 dodatnih podnesaka ima status privremeno registrovanih (provisional files), s obzirom da se čeka da podnosilac dostavi dodatnu dokumentaciju,objasnio je Pažin.
(MONDO)