Zaštita Solane ne zavisi od pitanja vlasništva nad zemljištem, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, navodeći da država ni u jednom trenutku ne dovodi u pitanje spremnost da to područje bude zaštićeno.
On je danas, na konferenciji koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kazao da niko ne očekuje od Opštine Ulcinj da finasira funkcionisanje Solane.
“U ovom trenutku pitanje je koliko je Opština Ulcinj finansijski održiva sama po sebi, a ne da finansira Solanu. Zakon o zaštiti prirode vrlo je jasan, tačno je određeno iz kojih izvora se može finansirati zaštićeno područje, tako da to definitivno ne može biti razlog za brigu”, rekao je Radulović.
On je podsjetio da je Vlada do sada uložila oko million eura uložila u urgentne mjere.
“Formalna zaštita i to što ćemo raditi na Solani nema nikakve veze sa tim ko je vlasnik tog prostora. Zakon kaže da ako zaštitite tuđu imovinu, dužni ste da mu kompenzujete finansijski gubitak koji trpi po osnovu toga što ste mu zaštitili imovinu”, objasnio je Radulović.
Prema njegovim riječima, država nema dilemu da treba da spasi najveće stanište ptica.
“Šta god da se desi Solana će biti zaštićeno područje. Država ni u jednom trenutku ne dovodi u pitanje svoju spremnost da Solana ostane tu gdje je i da na njoj bude to što treba da bude”, naveo je Radulović.
Kako je naglasio, ne postoji apsolutno nikakva korelacija između vlasništva i statusa Solane.
“Kako god da se završi sudski proces, Solana će ostati u državnom vlasništvu. Nemojte brinuti o tome ko će da plati račun za Solanu, ukoliko niko drugi ne bude zainteresovan, država će da plati”, poručio je Radulović.
On je kazao da je nedvosmisleno jasno da je Solana finansijski neodrživa, u najmanje narednih 15 godina.
Radulović je objasnio da bi potencijalni investitor trebalo da uloži od tri do 10,5 miliona eura, u zavisnosti od modela koji odabere.
Kako je naveo, osim te primarne finansijske injekcije, investitor bi morao godišnje da ulaže od 500 hiljada do 1,5 miliona eura.
“Probali smo da ustanovimo optimalni model koji će Solanu učiniti održivom za ljude, ptice i za so”, rekao je Radulović.
On je kazao da je jedna od planiranih aktivnosti podnošenje aplikacije za Ramsar, a to će učiniti uz pomoć organizacije BirdLife.
Prema riječima Radulovića, administrativni posao po pitanju zaštite Solane je završen i preostaje konkretan, kreativni posao.
On je dodao da za održavanje vodnog režima u Solani nije neophodna proivodnja soli.
“To je naša i želja Ulcinjana, da taj stari zanat tamo ostane. Studija jasno kaže - da bismo održali ekosistem ne moramo da proizvodimo so. Mislimo da bi bilo šteta da taj zanat koji je trajao 80 godina odumire”, kazao je Radulović.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da su po pitanju zaštite Solane napravljeni inicijalni koraci, ali da su potrebna napredna rješenja.
Prema njegovim riječima, Studijom je potvrđena velika ekološka vrijednost Solane i njena dugoročna stabilnost mora bi obezbijeđena.
“Skoro otvaranje poglavlja 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene iziskuje intezivan rad na zaštiti prirode”, naveo je Orav.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Rober Veber kazao je da problem Solane nije samo ekološke, već i pravne prirode, jer pitanje vlasništva nad zemljištem nije riješeno.
On je rekao da je Solana spremna za bude registrovana kao Ramsar područje.
Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić kazao je da da su u komunikaciji sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja odradili skoro 80 odsto de jure posla i da preostaje da se usaglase neke stvari oko finansiranja solane.
On je naveo da je formirao Komisiju od 17 članova i da će uskoro biti održana vanredna sjednica o Solani i pretvaranju tog područja u nacionalni park prirode.
“Mnogo se lutalo u prethodnom periodu. Velika sredstava su potrebna da bi se u Solani proizvodila so. Vjerujte da je teško doći do finalnog proizvoda jer je potrebno mnogo novca”, objasnio je Nrekić.
Prema njegovim riječima, opština Ulcinj je u teškoj finansijskoj krizi i iz toga razloga ne može finansirati Solanu.
“Uz pomoć Ministartsva održivog razvoja i turizma i Vlade i taj mali problem ćemo riješiti”, naveo je Nrekić.
Predstavnica Asocijacije za jugositočnu Evropu Gudrun Štajnaker kazala je da nije samo u pitanju ekološka zaštita Solane, na koju se Vlada obavezala otvaranjem Poglavlja 27, već je u pitanju i vladavina prava.
Ona je rekla da pitanje vlasništva nad zemljištom Solane mora biti riješeno.
Kako je navela Štajnaker, pitanje finansiranja nije nerješivo i država bi se za finansijsku podršku za zaštitu Solane Crna Gora mogla obratiti Razvojnoj banci Savjeta Evrope, Evropskoj banci za obnovu i razvoj ili nekim finansijskim fondovima.
“Prije bavljenja finansijama, moramo znati ko je vlasnik tog zemljišta. Želim da vjerujem da postoji politička volja da se Solana zaštiti”, dodala je ona.
Šef tima za Evropu i Aziju Ariel Bruner kazao je da je ekološka degradacija Solane činjenica, da je proces zaštite tog područja ekstremno usporen i da se sve mora brže odvijati zbog ekološke devastacije.
“Kada je u pitanju proglašenje Solane za Ramsar područje, tu je potrebno preduzeti više aktivnosti”, naveo je on.
Bruner je saglasan da je pitanje vlasništva nad zemljištem Solane vrlo problematično i da je potrebno pronaći način da to ne bude prepreka.
Izvršni direktor Euronature Gabrijel Švaderer kazao je da je u zaštiti Solane napravljen izvjestan, ali ne značajan pomak, jer se ekološki integritet Solane urušava.
“Pitanje ulcinjske Solane je aktuelno poslednjih oko 15 godina. To je tužna priča o važnom ekosistemu koji je u fazi urušavanja”, rekao je on.
Švaderer je podsjetio na peticiju “Save Salina”, koju je do sada, kako je naveo , potpisalo više od 100 hiljada osoba.
On je naveo da bi rokovi za ispunjavanje aktivnosti u cilju zaštite Solane trebalo konkretnije da budu postavljeni.
Švederer je zaključio da bi rijetko ko pristao da investira u neki prostor, za koji nije riješeno neko pravno pitanje, kao što je vlasništvo nad zemljištem.