Razgovori Crne Gore i Srbije o sporazumnom izručivanju državljana optuženih za krivična djela, konsulativne su prirode
Na razgovorima pomoćnika ministara pravde, koji su počeli juče, tema je koji je to obim krivičnih djela i koje to djelo iziskuje izručenje, izjavila je pomoćnica ministra pravde Crne Gore Branka Lakočević.
"Nakon tih konsultativnih sastanaka mi moramo uputiti platformu prema Vladi. I tek ustvari tada dobijamo ovlašćenje za pregovore sa Srbijom. Ovo je dakle razmjena mišljenja, sagledavanje potrebe izmjena ugovora u kom djelu, na koji način, u kom obimu", pojasnila je Lakočević.
Ministarstvo pravde Srbije ranije je saopštilo da će njegovi predstavnici kolegama u Crnoj Gori predložiti da dvije zemlje zaključe sporazum po kome bi jedna drugoj izručivale svoje državljane za sva krivična djela za koja se kazna može izreći na duže od godinu, prenio je Radio Slobodna Evropa.
To bi tretiralo znatno više krivičnih djela u odnosu na sporazum o međusobnom izručenju koje su nedavno potpisale Srbija i Hrvatska, a koje su postigle dogovor o izručenju osoba optuženih za učešće u organizovanom kriminalu i za korupciju.
"Osim izručenja naših građana postoje i drugi oblici međunarodno pravne pomoći koji su vrlo efikasni, kao što je ustupanje krivičnog gonjenja", rekla je Lakočević.
"Čak je i krivično djelo protiv bezbjednosti u saobraćaju, taj najlakši oblik zavrjeđuje kaznu preko tri godine zatvora...Ne smijemo da zaboravimo da osim izručenja naših građana postoje i drugi oblici međunarodno pravne pomoći koji su vrlo efikasni, kao što je ustupanje krivičnog gonjenja", napomenula je pomoćnica crnogorskog ministra pravde.
Komentarišući srpski predlog o proširenju krivičnih djela na ona za koja je zaprijećena kazna od jedne godine, profesorka Ivana Jelić, potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore, kaže da to pitanje u međunarodnom pravu nije riješeno.
"Bitno je da taj sporazum sadrži reciprocitet u pravima i obavezama", naglasila je Jelić.
"Sporazum treba da obuhvati i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocid, dakle one koji su učestvovali ili podržavali ova djela", ocijenila je Jelić.
Ono što je poznato na osnovu nedavne izjave šefa crnogorskog interpola je, da su Srbija i Hrvatska zainteresovane za izručenje osam državljana Crne Gore koji se nalaze u Crnoj Gori i za koje do sada nije bilo zakonske mogućnosti da budu izručene. Pet osoba Srbija potražuje u vezi sa operacijom Balkanski ratnik.
Na drugoj strani, crnogorski Interpol je raspisao crvene potjernice za 13 osoba koje su srpski državljani i nalaze se u toj zemlji. Barem polovina njih su optuženi pred crnogorskim sudovima za ratne zločine tokom devedesetih godina.
Podsjetimo, Srbija i Hrvatska nisu uključile krivična djela ratnih zločina u sporazum o međusobnom izručenju, pa je neizvjesno da li će ta krivična djela biti uključena i u sporazum sa Crnom Gorom.
"Ovaj sporazum je važan i za pomirenje naroda, generalno, u regionu. I da bi tu svoju ulogu u potpunosti ispunio, smatram da ovaj sporazum treba da obuhvati i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocid", zaključila je Jelić.
(FoNet)