U izvještaju CBCG navodi se da je malo vjerovatno da će Crna Gora ući u zonu rasta u ovoj godini.
Ekonomski rast u Crnoj Gori bi vjerovatno značajno usporio i da nije bilo globalne finansijske krize, ocijenjeno je iz Centralne banke Crne Gore.
Iz CBCG ocijenjeno je da je globalna ekonomska kriza otkrila sve nagomilane nedostatke i neracionalnosti poslovanja iz prethodnog perioda.
U Izvještaju o radu CBCG za prošlu godinu navodi se da je globalna recesija je prekinula izuzetno brz rast iz prethodnog perioda i uticala da Crna Gora zapadne u najtežu ekonomsku krizu u novijoj istoriji. Prema procjenama CBCG teško je očekivati da će Crna Gora ući u zonu rasta ove godine.
“U trenutku pisanja ovog izvještaja, malo je vjerovatno da će Crna Gora ući u zonu rasta u ovoj godini, iako se može očekivati poboljšanje situacije u drugoj polovini godine. Ukoliko se sprovedu neophodna restrukturiranja preduzeća, javne potrošnje, poveća konkurentnost i primijeni novi model razvoja, postoje realni izgledi da se Crna Gora u narednoj godini ponovo vrati na putanju ekonomskog rasta”, piše u izvještaju.
CBCG podsjeća da je prosječna stopa ekonomskog rasta u trogodišnjem periodu prije krize iznosila oko osam odsto i Crna Gora je bila u grupi evropskih privreda u tranziciji koje su se najbrže razvijale.
“U ovom periodu se vjerovatno nalazi i klica današnjih problema, jer je bilo u pitanju pregrijavanje tražnje i rast iznad potencijala. U uslovima pregrijane tražnje, Crna Gora se suočila sa tri šoka - smanjena domaća i strana tražnja, smanjena kreditna aktivnost i pogoršani odnosi razmjene”, navodi se u Izvještaju o radu CBCG.
Iz CBCG navode da o visokom stepenu neizvjesnosti govore i prilično različite procjene o tome koliki je bio pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je procijenio da je pad bio sedam odsto, Ministarstvo finansija 5,3 odsto, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 4,1 odsto.
Iz CBCG navode da kriza i teškoće nijesu zaobišle nijedan sektor crnogorske privrede i pokazala je da su male i visoko otvorene privrede vrlo ranjive.
“Koliki su ukupni troškovi krize teško je utvrditi, ali moguće su grube procjene. Polazna pretpostavka je da je naša dugoročna ravnotežna stopa ekonomskog rasta pet odsto. U pitanju je značajno niža stopa od one koja je ostvarena u trogodišnjem periodu prije krize, ali ukoliko se pođe od više stope, onda će i troškovi krize biti viši.”, saopštili su iz CBCG.
U saopštenju se navodi i da se crnogorska ekonomija suočila sa spiralom problema u domaćoj ekonomiji.
“Pored uvezenih globalnih trendova, crnogorska ekonomija se suočila i sa spiralom problema u domaćoj ekonomiji koje je finansijska kriza samo naglasila. Trogodišnji period ekspanzije prije krize bio je praćen visokim rastom zaduženosti i privrede i stanovništva, smanjenjem sklonosti ka štednji, kao i „naduvavanjem“ svih oblika potrošnje”, navodi se u saopštenju CBCG.
(MONDO)