Izmjene i dopune zakona o unutrašnjim polosvima ima smisla ako je na čelu policije profesionalac koji nije politički angažovan, smatra Rudović
Predlog izmjena i dopuna zakona o unutrašnjim poslovima za nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića, ostavlja u nedoumici kada je u pitanju odgovornost za rezultate u borbi protiv kriminla i korupcije, da li je to dirktor policije, ministar unutrašnjih poslova, predsjednik Vlade ili cijela Vlada.
„Ovaj zakon možemo da tumačimo na sva četiri načina. Zar nije bolje da znamo kome da adresiramo pitanja u vezi sa stanjem u Crnoj Gori kada su u pitanju kriminalni klanovi, koji su nažalost uticajniji nego što bi smjeli u bilo kojoj državi“, rekao je Rudović tokom rasprave o predloženom zakonu u Skupštini.
Izmjenama Zakona o Unutrašnjim poslovima se razdvaja Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Rudović je podsjetio da je poslije referenduma izmjenjen Zakon o unutrašnjim poslovima i da je tada direktor Uprave policije izuzet iz nadležnosti Ministarstva i postao samostalni starešina državnog oragana. On je dodao da su nakon kadrovskih promjena ponovo usvojene izmjene i dopune Zakona, pa je opet ministar bio direktno nadređen direktoru Uprave policije.
„Interesantno je da je Zakonsko rješenje koje, kako vi kažete, daje operativnu i finasijsku samostalnost Uparavi policije, važilo dok je na njenom čelu bio sadašnji diretor UP, koji je u međuvremenu promijenio radno mjesto, pa se vratio. A mi sada ponovo mijenjamo zakon. Da li to ima veze sa nečijim imenom i prezimenom. Da li sistem usklađujemo prema piojedincu ili je cilj da pomognemo da UP bude funkcionalnija a ministarstvo rasterećenije, budući da se bavi formirnjem strateških politika“, rekao je Rudović.
On smatra da novo rješenje ima smisla ako je na čelu policije profesionalac koji nije politički angažovan.
„Na čelu policije, je član i funkcioner stranke i zbog ovog istorijata ostaje sumnja da se sistem prilagođava pojedincu“, ocijenio je Rudović.
Goran Danilović iz Ujedinjene Crne Gore je kazao da ne može da podrži ovakav predlog „jer se osamostaljuje neko ko tu samostalnost ne zaslužuje“.
Milorad Vuletić iz DPS-a imao je nelagodu jer mora da govori pred mnogo ministara unutrašnjih poslova, sadašnjim i nekoliko bišvih.
„Ovim predlogom vrši se jasna distinkcija izmjeđu nadležnosti direktora policije i Ministarstva unutrašnjih poslova“, naveo je Vuletić i dodao da su teze o prekomjernom jačanju policijskog aparata, njenom vaninstitucionalnom djelovanju i odsustvu kontrole, isključene.
Poslanik SDP-a Raško Konjević je govoreći o predloženom tekstu, kazao da će ta partija kroz nekoliko amandama pokušati da ojačaju ulogu Skupštine.
U SDP-u, kako je kazao, smatraju da dirketor policije, posebno imajući u vidu poglavlja 23 i 24, nadležnom skupštinskom radnom tijelu, u ovom slučaju Odboru za odbranu i bezbjednost, predlaže poseban izvještaj stanju i rezultaima u oblasti protiv kriminala i korupcije, te da će, ukoliko taj izvještaj ne bude usvojen, ministar pokretati proceduru za razrješnje direktora policije.
„Time se jača uloga parlamenta, kroz jačanje uoge njenog nadležnog odbora“, rekao je Konjević..
Andrija Nikolić, DPS, kaže da je obaveza svih da se policiji obezbijede uslovi neophodni za obavljanje poslova, kao i da bi trebalo insistirati na „obezbjeđenju bezbjednosne kulture građana kako bi policiji olakšali posao“.