Đukanović: Najveća stopa rasta u Evropi!

Evropa se još nije oporavila od svjetske finansijske i ekonomske krize, posebno ne od migrantske krize. Veoma su složeni odnosi sa SAD, a veoma komplikovani sa Rusijom. Krizna žarišta poput Ukrajine, sirije, Izraelsko-Palestinskog sukoba, Irana, Jemena,  Libije, sve se to više reflektuje na Evropsku uniju čije se članice sve više suočavaju sa rastućm populizmom. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su vodeće zemlje EU, Njemačka i francuska preokupirane unutrašnjim izazovima.

Ovo je kazao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom sinoćnjeg predavanja " Zapadni Balkan i Evropska Unija nakon Bregzita - pogled iz Crne Gore" održanog u Savjetu za međunarodne odnose (CARI) u Argentini.

Govoreći o Bregzitu, Đukanović je kazao da se mnogi pitaju kako je moguće da Ujedinjeno kraljevstvo sa jednim od najstabilnijih političkih sistema na svijetu i tako dobrom administracijom, iskustvom i tradicijom, dođe u situaciju u kojoj je sada. London se, kada su u pitanju pregovori o izlasku, našao u poziciji u kojoj su ranije bile nekadašnje njegove kolonije. 

"Prema nekim procjenama Britanija će izlaskom izgubiti oko četiri odsto BDP-a, nezaposlenost će prvih godina porasti između četiri i sam odsto, vrijednost nekretnina će u prosjeku pasti 10 odsto, Neće profitirati ni EU ali se smatra da će proći sa manje gubitaka. Iako odlazak Velike Britanije za EU u ekonomskom smislu prema nekim računicama znači kao da je 20-tak manjih zemalja napustilo EU", kazao je predsjednik.

Ono što je sigurno, dodao je, rezultatima britanskog referenduma danas se malo ko raduje u toj zemlji.

Govoreći o Crnoj Gori kazao da je da su se od njegovog posljednjeg dolaska u Argentinu, prije više od dvije godine, desili parlamentarni izbori u koje se umiješala Rusija. Naveo je, da je "za svoj naum, Rusija imala podršku dijela opozicije u Crnoj Gori i određenih nacionalističkih struktura u Srbiji".

„Ali smo pobijedili i spriječili nasilno uzimanje vlasti“, kazao je Đukanović i objasnio da je nakon toga napustio državne poslove, uvjern da su ostvareni najvažniji nacionalni ciljevi.   

Rekao je da je Crna Gra i dalje, kao i prije dvije i po godine kada je o tome govorio u Aregentini, vodeća ekonomija u regionu, i ukazao da Crna Gora ima najveću stopu rasta u Evropi, 4,7 odsto, a da je ona za pola tekuće godine ide i nešto iznad toga.

„Prije dvije po godine bili smo na 43 odsto prosječnog standarda građanina Evrope, a sada smo na 46 odsto“, rekao je Đukanović i dodao da crnogorska ekonomija od nezavisnosti, prosječno godišnje raste iznad tri odsto, što je trostruko više od prosječnog godišnjeg rasta u EU.

Predsjednik je istakao da je otvoreno i pretposljednje od 33 poglavlja u pregovorima sa EU, poglavlje o životnoj sredini, ukazujući da su očekivanja bila da će otvaranje i zatvaranje poglavlja ići brže, ali da je „Brisel u međuvremenu odlučio da se u toku jednog polugodišnjeg predsjedavanja, mogu otvoriti najviše dva".

„U ovom trenutku smo spremni da zatvorimo desetak poglavlja, ali Brisel nije, i biće sve manje spreman u susret izborima za Evropski parlament na proljeće iduće godine, kada ističe mandaat sadašnjoj Evropskoj komisiji“, kazao je Đukanović.

Govoreći o regionu, on je rekao da su globalna kretanja i problemi sa kojima je suočena EU, učinili, ne toliko da splasne euroentuzijazam u regionu, koliko su ojačale antievropske snage i koliko su se aktivirale treće zemlje u kojima neki u našem rgionu vide alternativu EU.

„A ta alternativa je suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti. Region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj, koji nam sve više izmiče kako mu se više približavamo. Kao da je Zapadni Balkan u sadašnjim globalnim previranjima, suštinski ispao iz vizure EU. U jeku migranske krize sva Evropa je dnevno slušala priču o balkanskoj ruti, ali je Balkan ostao po strani  a migranti su bili u centru pažnje. To je fenomen kojim su danas zaokupljeni Evropa i svijet“, ocijenio je Đukanović i dodao da nema više revolucija kod kuće, jer se ljudi odlučuju da mijenjaju zemlje a ne svoje vlade, te da je sama riječ revolucija, migrirala iz svijeta politike u svijet tehnologije.

Predsjednik je kazao da je ekonomska zaostalost iskonski balkanski problem.

„Ako bi se ovim tempom nastavio rast BDP-a u EU, Balkanu bi trebalo stotinak godina da dostigne Evropu“, kazao je Đukanović, napominjući, da je "region danas između 30 i 40 odsto prosječnog standarda stanovnika EU".

Đukanović je kazao da tri posljednja krupna problema, zaostala iz posljednje bezbjednosno-političke krize na prostoru Ex Jugoslavije, još uvjek čekaju rješenje. Naveo je da misli na nefunkcionalnu državu Bosnu i Hercegovinu, na Makedoniju čija je perspektiva evro-atlantske integracije predugo zatvorena, od 2008. godine, i na dijalog između Beograda i Prištine, koji je započeo, ali čiji se kraj, kako je rekao, još uvjek ne nazire.