Dvije godine rada kabineta Duška Markovića obilježilo je prijem Crne Gore u članstvo u NATO, koje je, piše Pobjeda, uz članstvo u EU, ključni spoljno-politički prioritet države.
Crna Gora je 5. juna prošle godine postala punopravna članica Alijanse i time dobila najbolju garanciju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, čime je Markovićev kabinet ušao u istoriju, ostvarivši jedan od ključnih državnih interesa, piše Pobjeda..
Crna Gora je vrlo brzo osjetila benefite članstva u NATO pa je samo dva mjeseca nakon pristupanja NATO-u u Podgorici održan najveći politički samit na visokom nivou u istoriji naše zemlje: sastanak Američko-jadranske povelje, uz učešće potpredsjednika SAD-a Majka Pensa i šefova država i vlada svih članica i posmatrača te povelje.
Osim garancije bezbjednosti i pozicije na međunarodnom planu, vidljivi su postali i ekonomski benefiti članstva. Iz Vlade je saopšteno da je “priliv samo iz država članica NATO-a u prvih šest mjeseci ove godine povećan 2,5 puta u odnosu na isti period prošle godine.
Od trenutka ulaska u NATO porastao je i broj turista iz država članica, i to prema podacima Nacionalne turističke organizacije za oko 25 odsto u poređenju s istim periodom prethodne godine“. Crna Gora je u posljednje dvije godine napredovala kada su u pitanju evropske integracije, bez obzira na probleme unutar same EU izazvane britanskim Bregzitom.
Za vrijeme dvije godine Markovićeve Vlade otvoreno je sedam pregovaračkih poglavlja: 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 Socijalna i politika zaposlenosti, 1 Sloboda kretanja dobara i 22 Regionalna politika, 2 Sloboda kretanja radnika i poglavlje 3 Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 17 Ekonomska i monetarna unija, što je ukupno 31 otvoreno poglavlje i tri privremeno zatvorena.
Takođe, privremeno je zatvoreno i poglavlje 30 Vanjski odnosi što, kako navode u Vladi, „predstavlja ulazak u novu etapu pregovaračkog procesa privremeno zatvaranje poglavlja sa zadatim početnim mjerilima”. U narednom periodu u Vladi očekuju otvaranje pregovora u preostala dva poglavlja 27 Životna sredina i 8 Konkurencija.
Mnogo više izazova za Markovićevu Vladu bilo je na unutrašnjem planu. Višestranačka koaliciona Vlada koju je formirao Marković je, za razliku od prethodnih, imala tijesnu većinu od samo 42 poslanika, što je u praksi proizvelo velike apetite koalicionih partnera Socijaldemokrata Crne Gore, albanskih partija i pogotovo Bošnjačke stranke, kojoj su pripali veoma bitni resori poput socijalnog staranja i saobraćaja, kao i funkcije u državnom aparatu.
Shodno koalicionim dogovorima, krenula su i partijska zapošljavanja ,,po dubini“ u kojoj je svaka stranka iz vladajuće koalicije, uključujući i DPS, ubacivala svoje kadrove u državni aparat, često ne vodeći previse računa o stručnosti. Primjera je mnogo, ali partijski kadrovi po pravilu se uvijek nijesu dobro snalazili u državnom aparatu, praveći gubitke u državnim preduzećima.