Damjanović: I ostavke su dio života

  On je rekao da je duže vremena, u okviru organizacije kojoj je pripadao, pokušavao da blagovremeno ukaže na probleme u funkcionisanju opozicije koji su doveli izbornih poraza.

Damjanović je naveo da pošto nije bilo sluha da se rješavaju brojni problemi na koje je ukazivao, 1. marta prošle godine dao ostavke na partijske funkcije kao čin lične odgovornosti.

“Realno je očekivati da svaki ozbiljni politički subjekt nakon izbora, na partijskim organima detaljno analizirala izborne rezultate i u otvorenoj komunikaciji sa članstvom, utvrdi razloge neispunjavanja ciljeva, i shodno tome preduzme određene mjere”, kazao je Damjanović u intervjuu agenciji MINA.

On smatra da se ozbiljnost svakog političkog subjekta vidi i u tome da se smogne snage i otvoreno razgovara o uzrocima, posljedicama i odgovornosti za loš izborni rezultat.

“I gubitak na izborima sastavni je dio političkog života svake partije, kao što je i lična odgovornost, odnosno eventualna ostavka sastavni dio političkog života bilo kojeg političara, makar se radilo i o partijskim liderima”, dodao je Damjanović.

Upitan da li smatra da čelni ljudi opozicionih partija treba da snose odgovornost za sve ubjedljvije poraze, on je odgovorio da o tome isključivo treba da odlučuju članovi organa tih partija.

“Vodeći računa da odluke ne budu donošene zbog bilo kakvog medijskog ili pritiska brojnih političkih analitičara, dobronamjernog ili zlonamjernog”, rekao je Damjanović.

On je ocijenio da rezultati lokalnih izbora, na kojima je u većini opština pobijedila Demokratska partija socijalista, nijesu iznenađenje za nekoga ko iole ozbiljnije prati crnogorsku političku scenu.

Damjanović je naveo da je, u uslovima važećih izbornih zakona, koji favorizuju partije na vlasti i sa nepostojanjem kontrole zakonitosti izbornog procesa, odnosno nesankcionisanjem brojnih, evidentnih nezakonitosti, jasno da je vlast i na lokalnim izborima imala institucionalne prednosti.

On je rekao da je iste institucionalne prednosti koristio i kandidat vlasti na predsjedničkim izborima, a što je, kako smatra, prvi put jasno i nedvosmisleno konststovano u preliminarnom izvještaju posmatračke misije OEBS/ODIR.

Damjanović je kazao da je prilikom utvrđivanja konačnih rezultata za predsjedničke izbore, Državna izborna komisija odlučivala bez kvoruma, prekršila zakone i sva postojeća pravila.

On smatra da je zakone prekršio i Ustavni sud koji je izbjegao da odlučuje o ustavnoj žalbi predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića na regularnost izbornog procesa.

Ta činjenica, kako je ocijenio Damjanović, govori da ključne institucije zadužene za fer izborni proces u potpunosti kontroliše izvršna vlast.

“To ne može biti alibi za činjenicu da nakon rezultata predsjedničkih izbora, nije bilo volje kod pojedinih opozicionih aktera da se bar razmisli o potrebi učestvovanja na lokalnim izborima odnosno oko modela učešća na njima jer su održani sveg šest nedjelja nakon predsjedničkih”, kazao je Damjanović.

On je dodao da čak ni činjenica da je poslanik opozicije i predsjednik parlamentarne partije dobio poziv za izdržavanje zatvorske kazne u tajmingu pažljivo uklopljenim sa izbornim procesom, nije bila dovoljno upozorenje da se makar razmisli u kakvom ambijentu se učestvuje na lokalnim izborima.

Damjanović je ocijenio da najavljeni povratak pojedinih opozicionih partija u Skupštinu sam po sebi ne može biti svrha, ako ponovo izostane elementarni dogovor o modelima parlamentarne i vanparlamentarne političke borbe za prijeko potrebne promjene.

Damjanović je podsjetio da je odluka gotovo svih opozicionih struktura o bojkotu rada Skupštine donesena nakon parlamentarnih izbora, praktično ad hok, putem medijskog “dogovaranja”, bez konsultacija partijskih organa.

“Ta odluka je donešena i bez jasnog i preciznog dogovora unutar opozicije šta taj bojkot podrazumijeva”, kazao je Damjanović.

Kako je naveo, od prvobitnih zahtjeva za ponavljanjem parlamentarnih izbora, zajedno sa svim lokalnim, odustalo se tako što se prihvatilo učešće na seriji lokalnih izbora osim u Nikšiću, gdje je upravo opozicija imala najviše šansi za pobjedu.

“Nikada nije razgovarano ni o alternativnim političkim akcijama, poput vlade i parlamenta “u sjenci”, organizacije ozbiljnih političkih protesta, napuštanja svih institucija uključujući i državni Skupštinu i lokalne parlamente”, rekao je Damjanović.

Pri tome je, kako je kazao, cijelo vrijeme na snazi loš izborni zakon sa modelom zatvorenih lista koji favorizuje liderstvo i partijsko poslušništvo, a koji uzgred sprovode politički zarobljene institucije.

Prema riječima Damjanovića, kad se tome doda i takozvana afera “državni udar”, čiji je jedini smisao da sudski proces koji se vodi protiv jednog broja opozicionara bude u funkciji izbornih procesa, jasno je da su opozicione strukture propustile da se međusobno dogovore, osmisle i sprovedu ozbiljnu strategiju protiv nekontrolisane i bahate vlasti.

Nakon svega, smatra on, najave pojedinih opozicionih političara o povratku u Skupštinu ne treba da čude.

“Ali taj povratak sam po sebi ne može biti svrha, ako ponovo izostane elementarni dogovor o modelima parlamentarne i vanparlamentarne političke borbe za prijeko potrebne promjene neophodne da bi Crna Gora išla naprijed”, ocijenio je Damjanović.

On je kazao da se kao nezavistan poslanik trudi da svoj posao obavlja odgovorno, stručno ali i vaspitano, u korist, kako birača koji su mu dali povjerenje, tako i na dobrobit građana odnosno države Crne Gore.

"Kritikujem što je za kritiku, nemam problema da pohvalim kada je nešto dobro ali se i uvijek potrudim da predložim alternative kada nešto može da se uradi brže, kvalitetnije, jeftinije ili bolje zagrađane, državu, privredu", naveo je Damjanović.

On je rekao da se zalaže za neophodne političke i ekonomske promjene u društvu, i da je sav svoj desetogodišnji staž u Parlamentu podredio tom cilju.

Na pitanje kakvi su njegovi planovi za dalji politički angažman i da li razmišlja da osnuje partiju, Damjanović je podsjetio da je i ranije govorio o tome, „ne isključujući mogućnost da sa jednim brojem ljudi, bliskih političkih ideja i metoda političke borbe, bude u zajedničkoj priči i da sa pozicije nove političke snage doprinese pozitivnim političkim procesima koje priželjkuje Crnoj Gori“.

„Od te ideje nijesam odustao, a eventualna realizacija i konkretizacija zavise i od nekih
objektivnih faktora, poput izborne dinamike“, kazao je Damjanović.

On je pojasnio da nije stvar u tome da se formira još jedna politička organizacija, ukoliko se
istovremeno ne ponudi i novi, efikasniji model političkog funkcionisanja, otvoren za ljude od struke, dokazane u svojim profesijama, model koji bi uključio snažnu saradnju sa civillnim sektorom i ozbiljan partnerski odnos sa relevantnim međunarodnim faktorima.

Damjanović je kazao da još jedan politički subjekt na crnogorskoj političkoj mapi ne znači mnogo, ako se ne definiše kao snažna alternativa dosadašnjem načinu vođenja politike, bilo da se radi o vršenju vlasti ili o opozicionom angažmanu.

On je podsjetio da je bio dio izbornog tima predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića, da je, kako je kazao, odradio sa tim timom značajan posao, u uslovima iskrene ili manje iskrene političke podrške od opozicionih subjekata.

„Iako je bilo, uglavnom prijateljskih nagovaranja i pritisaka, da se odmah nakon završetka predsjedničkih izbora formira politički subjekt i izađe na lokalne izbore, upravo zbog načina kako su sprovedeni predsjednički izbori, odnosa prema njima, odnosno prema opozicionom kandidatu, procijenio sam da bi u datim okolnostima učešće na lokalnim izborima bila politička greška“, kazao je Damjanović.

Kako je naveo, nije htio da ostavi bilo kakav prostor za uobičajene ljutnje i prigovore tipa “šta će sad još jedna partija uoči izbora”.

„Odnosno da moje učešće u okviru novog političkog subjekta na lokalnim izborima napravi štetu bilo kojem opozicionom subjektu kroz očekivanu preraspodjelu mandata, dajući svoj nesebični doprinos, odnosno šansu da jedan dio opozicionih kolega napravi dobar izborni rezultat“, dodao je Damjanović.