Moguće je da magnetne anomalije, ako se umnože, poremete rad satelita, letove aviona pa i život mnogih životinjskih vrsta
U protekloj godini, magnetni Sjeverni pol se pomakao za rekordna 64 kilometara, praktično je "pobjegao" iz Kanade prema Sibiru, i time zadao naučnicima još jednu glavobolju.
Magnetni polovi i Zemljino magnetno polje stalno se pomjeraju, ali ovoliko kretanje nije zabilježeno od kada se ta kretanja prate, čak ni u posljednjih 200 godina, koliko traju ekstremna, čak i hirovita zbivanja na tom polju.
Kretanje magnetnog polja Zemlje svakako zavisi od događaja u njenom jezgru, ali te promjene nije lako protumačiti.
Jedno je jasno: sjeverni (magnetni) pol se od 1800. do 1900. godine pomjerao za petnaestak kilometara godišnje, potom je polako ubrzavao dok osamdesetih nije ubrzao na 55 do 60 kilometara godišnje i tako stigao do prošlogodišnjeg rekorda.
Istovremeno je uz druge poremećaje polja zabilježeno i značajno slabljenje magnetnog polja Zemlje.
Prema izvještaju koji je objavljen u magazinu "Geosajens", koji je prenio radio "Slobodna Evropa" danski naučnici iz Centra za svemirska istraživanja došli su do zaključka da su za to kriva kretanja u tekućem dijelu Zemljinog jezgra i vjeruju da sve to označava početak okretanja magnetnog polja - naopako. To znači da bi magnetizovanje sadašnjeg sjevernog magnetnog polja prešlo na južni geografski pol i obrnuto.
"Varijacije u magnetnom polju su sasvim nepredvidljive i na nekim djelovima Zemlje naročito uočljive", zaključak je danskih naučnika.
Na primjer, 2003. godine su promjene bile vrlo izražene u Australiji, 2004. pojavile su se i u Južnoj Africi. Posljednjih mjeseci se i nad Brazilom otvorila "rupa" gdje je magnetno polje znatno slabije. Sve to bi moglo značiti početak izokretanja magnetnog polja Zemlje.
Okretanje magnetnog polja Zemlje ne znači kraj svijeta, već je u pitanju normalni proces kroz koji je planeta prošla već više desetina puta. Štaviše, u Zemljinoj istroji magnetni polovi su mijenjali položaj svakih 600.000 godina, pa posljednja promjena kasni - od prethodne je prošlo već 750.000 godina.
Ipak, niko ne zna ni koliko taj proces traje, niti, u skladu sa tim, kakve to tačno ima posljedice. Jer, ako promjena traje stotinama ili hiljadama godina, slabljenje Zemljinog magnetizma koje je prati može imati loše posljedice, jer nas on štiti od kosmičkog i sunčevog zračenja.
Takođe je moguće da magnetne anomalije, ako se umnože, poremete rad satelita, letove aviona, cijelog sastava GPS-a - pa i život mnogih životinjskih vrsta, kao što su pčele ili ptice selice koje se ravnaju prema "unutrašnjim kompasima".
Magnetni sjever, mjesto prema kome pokazju igle kompasa, nalazi se blizu, ali ne i tačno na mjestu geografskog Sjevernog pola. Trenutno se magnetni sjever nalazi na obalama ostrva Elsmer.
Pomorci su koristili magnetni sjever vjekovima za navigaciju, i iako je kompas u plovidbi danas uveliko zamijenjen GPS-om, kompasi se još uvjek koriste za podvodnu i podzemnu orijentaciju, navodi radio "Slobodna Evropa".
(Tanjug)