Božićni običaji u pravoslavnom svijetu razlikuju se od podneblja do podneblja, gdje je svaki narod unio sopstvenu tradiciju.
Pored tih specifičnosti, brojni običaji poput kićenja božićnog drveta na Badnji dan, odlaska na liturgiju u ponoć, pjevanje božićnih pjesama i darivanje zadržani su među svim pravoslavnim vjernicima.
Božić je svuda u svijetu praznik cijele porodice i ona je tokom prazničnih dana obično na okupu. Za taj praznik vezani su lijepi običaji i praznični dani se svuda u svijetu najsvečanije proslavljaju.
Rođenje Isusa Hrista u pravoslavnom svijetu slavi se tri dana. Prvi dan je Badnji dan, drugi je sam dan Božića, odnosno dan radosti rađanja i obnavljanja života, a treći dan provodi se u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama se služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici.
U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče. Nakon posta, slijedi specijalna badnja večera bez mesa, a glavno jelo zove se „kutja".
Večera je pripremljena od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i sjemenki maka, koje simbolizuju sreću i mir. To se smatra „svetom večerom", a servira se na belom stolnjaku koji simbolizuje belo ruho u koje je Hrist uvijen po rođenju. U prostoriju se unese malo slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bijela svijeća se postavlja u sredinu stola u znak objave da je Hrist svjetlo sveta.
Rusi jedni drugima 7. januara čestitaju božić riječima „S roždestvom". Prema starom običaju, deca se na Božić oblače u simbole iz božićnih priča - zvijezdu, jagnje, izaslanika božje poruke.
Prije praznika se ne jedu meso ni riba, ali na božićnoj trpezi zato ima svega - pečena guska, usoljeni losos, jaja punjena kavijarom. Sveštenici se mole za „duhovni razvoj" i život sa manje greha. Takođe, molitve se upućuju i da svi ljudi svijeta dožive Vaskrs.
U Ukrajini je najvažniji dio proslave Božića večera na Badnje veče, koju Ukrajinci zovu "Svjata večera".
Na ukrajinskim ulicama tokom ovog praznika dijele se sendviči sa salom i parčićima kiselih krastavaca, uz obaveznu domaću rakiju. Djeca se obično oblače u narodnu nošnju i idu od kuće do kuće pevajući božićne pjesme, a zauzvrat dobijaju bombone i kolačiće.
Gruzini na Badnje veče čekaju da sat otkuca 12 puta, a zatim počinju večeru uz tradicionalno gruzijsko vino. Božić se proslavlja 7. januara litijama na kojima se pjeva tradicionalna božićna pjesma „Alilo". Djeci se daruju bombone i kolačići.
U Makedoniji, koja Božić proslavlja po starom kalendaru, "kolede", odnosno dječje pjevanje božićnih pjesama od vrata do vrata, događaju se 5. januara. Dan kasnije slijedi Badnje veče, kad se na kućno ognjište donosi božićno drvo „badnik". Drvo se prije toga isiječe na tri djela, što predstavlja sveto trojstvo, a sve djelove u kuću unosi otac. Sin ili drugi član porodice djelove drveta stavlja u vatru, a zatim se razmjene čestitke: „Dobra večer i vesel badnik".
Pravoslavni vjernici u Siriji i Egiptu proslavljaju Božić na sličan način kao i u Rusiji, jer su ruski pravoslavni sveštenici bili ti koji su u Afriku i na Bliski istok donijeli sjeme pravoslavlja.
U Egiptu postoji Koptska pravoslavna crkva, čiji vjernici za Božić najčešće upućuju želje poput „Želimo da vam godina bude dobra". Posle 43 dana posta, kada prođe ponoć 6. januara, u ranu zoru 7. januara počinje slavlje. Prema predanju, apostol Marko je bio osnivač ove pravoslavne crkve koja okuplja oko 30 miliona poklonika na sjeveru Afrike, s tim da među njima ima najviše Egipćana.
Najvećim božićnim poklonom smatra se odora koju vjernici oblače za odlazak u crkvu na liturgiju 6. januara.
Božićno jutro u Etiopiji dočekuje se bdenjem sa upaljenim svijećama u rukama, a cijela zajednica stoji sve vrijeme bogosluženja koje traje tri sata. Prethodno se u litiji obiđe tri puta oko crkve, a korak sveštenika i „debtera", odnosno laika koji učestvuju u bogosluženju, podsjeća na ples.
Pravoslavni vjernici okupljeni oko Američke pravoslavne crkve, nastale od mitropolije Ruske pravoslavne crkve u Americi 1970, takođe 7. januara proslavljaju Božić. Pravoslavci u Americi stoga na sličan način slave božić kao i Rusi. Procjenjuje se da ova crkva okuplja oko 1,1 milion vjernika u SAD i Kanadi, a njenih hramova ima i u Meksiku i Australiji. (MONDO)