Istraživanja su pokazala da je Atlantski okean napunio presušeni basen Mediterana prije oko 5,3 miliona godina džinovskom poplavom
Poplava je počela lagano, gotovo kap po kap, ali je vrlo brzo prerasla u "biblijski potop" koji je za samo nekoliko mjeseci napunio prostor koji danas zaprema Sredozemno more.
Danas njegove kristalno plave vode pokrivaju oko 2,5 miliona kvadratnih kilometara. Ali prije više od pet miliona godina, ovo prostranstvo bilo je pustinja izbrazdana izuzetno slanim jezerima koja su ležala dva i po kilometra ispod sadašnjeg nivoa mora.
Voda ranije postojećeg mora isparila je 300.000 godina prije toga, kad je jedini ulaz u Mediteran u to vrijeme, Gibraltarski zemljouz, blokirao dotok vode iz Atlantskog okeana.
U nekim ranijim istraživanjima, podsjeća u najnovijem broju časopis Nejčer, iznošena je pretpostavka da je dugotrajno ledeno doba izazvalo naglo opadanje nivoa mora, nakon čega se pojavio kopneni most između Evrope i Afrike.
A zatim, kad je završeno ledeno doba, nivo mora je ponovo porastao. Po svoj prilici, tada je prekinut kopneni most nakon čega su nastali takozvani "Gibraltarski vodopadi".
Neki naučnici tvrde da je kroz "pukotinu" i preko samog "zida" kuljalo hiljadu puta više vode nego što sada protiče kroz Nijagarine vodopade. Ali dokaz za za ovaj scenario ostaje nepotpun pa je i cijela tvrdnja o krivici ledenog doba pod znakom pitanja.
Ovih dana ekipa naučnika obezbijedila je nešto uvjerljiviju sliku proboja te prirodne brane: umjesto da je probijena ili da je pala, ona je hiljadama godina bila izložena eroziji.
Danijel Garsija-Kasteljanos, geofizičar iz Barselone, s grupom saradnika analizirao je sve podatke dobijene iz bušotina i iz seizmičkih aktivnosti, koristeći modele izrađene da bi se simuliralo kojom brzinom rijeke brzog i snažnog toka mogu da probiju kanale.
Na osnovu te analize, naučnici su zaključili, "poplava" je počela tankim potočićima, što jedva da je uticalo na kopneni zid. U toku narednih nekoliko hiljada godina, naglo narasla količina vode usijecala je sve dublje i dublje svoj tok u kopneni "most" - sve dok dotok morske vode nije postao nezaustavljiv, donoseći 1.000 puta više vode nego što je rijeka Amazon posjeduje danas.
Iako se poplava pojačavala postepeno, ona je ipak narasla do enormnih razmjera. Više od 90 odsto "punjenja" Mediterana obavljeno je za manje od dvije godine, možda čak za samo nekoliko mjeseci, čime je nivo vode u Mediteranskom basenu rastao po 10 metara dnevno - zaključili su naučnici u tekstu objavljenom u časopisu Nejčer.
Uz sva gotovo senzacionalna otkrića, ipak je ostao misterija proces kojim je najprije bio blokiran pristup vode Mediteranu a zatim i kako je tako enormnom brzinom ponovo napunjen. "Naši laboratorijski modeli nisu nam mnogo pomogli u otkrivanju tajne šta je, na topograskom planu, izazvalo podjelu između Atlantika i Mediterana", priznao je španski geolog ali i izrazio sumnju da je uzrok, možda, bilo "podvlačenje" tektonskih ploča.
"To zvuči vrlo uvjerljivo", izjavio je geolog Filip Gibard sa Kembridža. Ideja o tihom toku koji je prerastao u gigantski potop zvuči perfektno razumno".
Gibard ipak zaključuje: "Da bi ste bili sigurni, potrebna su dalja istraživanja na modelima erozije i, možda, uporedne geološke analize podataka sličnih 'punjenja' drugih basena - kao što je slučaj sa Crnim morem".
(FoNet)