Rimokatolici će dogodine najvjerovatnije dobiti četiri nova sveca, među kojima i spornog - papu Pija XII zbog ponašanja prema holokaustu Jevreja.
Papa Benedikt XVI je dekretima, osim kontroverznog Pija XII, proglašenju za sveca približio i svoga prethodnika Jovana Pavla II, ali ta njegova namjera je i očekivana, jer je riječ o jednom od najpopularnijih papa u istoriji Svete stolice.
Dekreti koje je Benedikt XVI objavio u subotu daju mogućnost da se dvojica njegovih prethodnika beatifikuju kad Vatikan potvrdi čudesa koja im se pripisuju.
Beatifikacija je prvi krupan korak ka proglašenju za sveca.
I koliko god je utiranje puta Jovanu Pavlu II za sveca, što su mnogi katolici tražili odmah poslije njegovi smrti 5. aprila 2005, dobro primljen u cijelom svijetu, naročito u njegovoj rodnoj Poljskoj, priznavanje "herojskih vrlina" Piju XII, i to od pape njemačkog porijekla, odmah je izazvalo burna reagovanja, naročito Jevreja i njihovih organizacija.
Pije XII je još od Drugog svjetskog rata pod optužbom da, u blaže rečeno, ništa nije učinio na sprečavanju genocida nad Jevrejima odnosno da je, u težem slučaju, makar prećutno povlađivao taj masovni zločin.
Jevreji i njihove organizacije, ali i sve antifašističke snage i pokreti, zato smatraju da je potez Benedikta XVI preuranjen, jer Vatikan još nije otvorio svoja tajna dokumenta iz pontifikata Pija XII od 1939. do 1958.
Tih 16 miliona fascikli biće javnosti dostupno najranije 2014.
Koliko prošle godine u oktobru su jevrejski lideri zamolili Benedikta XVI da ubrza otvaranje tajne zaostavštine Pija XII da bi se konačno utvrdilo šta on jeste ili nije učinio za Jevreje. Papa je tada navodno obećao da će "ozbiljno razmotriti" zahtjev da se beatifikacija Pija XII odloži do otvaranja tajnih arhiva, ali...
Abraham Foksman, jedan od onih koji su preživjeli holokaust, više je nego razočaran time što papa presuđuje prije istorije: "Ne razumijem zašto žurba, naročito dok još ima živih koje to duboko potresa. Šta podstiče toliku žurbu"?
Ministarstvo inostranih poslova Izraela, pak, je saopštilo da ponašanje Pija XII zahtijeva "korijenitu istorijsku provjeru" i da će "sudija u toj stvari biti istorija".
Sveta stolica, međutim, oduvijek uporno tvrdi da je Pije XII "tihom diplomatijom pokušavao da spase Jevreje", pored ostalog i tako što je 1943, kad su Nijemci okupirali Rim, otvorio Vatikan za ratne izbjeglice, uključujući Jevreje.
Sveta stolica nije saopštila kada će biti ceremonije beatifikacije, ali italijanski i poljski mediji javljaju da bi Jovan Pavle II mogao biti beatifikovan u oktobru iduće godine, jer će dotle isteći uobičajeni rok od pet godina za taj čin. Benedikt XVI, navodno, takođe želi da omogući "uvid u život i vrline Pija XII".
Uz dekrete o dvojici svojih prethodnika, papa je u subotu i poljskog sveštenika Jeržija Popjeluškog proglasio za mučenika, jer ga je poljska tajna policija 1984. kidnapovala i ubila na braniku vjere. Proglašenje za mučenika znači da on može biti betifikovan i bez dokazanih čudesa.
Papa je, najzad, potvrdio čudesa Meri Mekilop i tako otvorio put da ona bude proglašena za prvu sveticu Australije.
Beatifikacija u katoličkoj crkvi je prvi stepen kanonizacije odnosno proglašenja neke osobe za sveca.
Glavni uslovi za to su čudesa koja se povezuju s tom osobom prije ili poslije njene smrti. U srednjem vijeku beatifikacija je bila u kompetenciji biskupa a od 1634. je isključivo u nadležnosti pape.
Jovan Pavle II se povezuje s čudom koje se dogodilo jednoj mladoj kaluđerici u Francuskoj, koja je bolovala od Parkinsonove bolesti i dobila priliku da se pomoli tadašnjem papi. Dva mjeseca nakon smrti Jovana pavla II, ona se probudila oslobođena bolesti od koje je bolovao i pokojni papa.
Ako nadležni tim doktora, kardinala, biskupa i drugih stručnjaka potvrdi to čudo, Jovan Pavle II bi mogao biti najbrže proglašeni svetac u moderno doba, za nešto više od pet godina. Majka Tereza, koju je beatifikovao upravo Jovan pavle II, čekala je na to šest godina, od smrti 1997. do 2003.
(MONDO)