Američki naučnici su ustanovili da je usamljenost, vjerovali ili ne, zarazna.
Usamljenost nije osjećanje ograničeno na pojedinca, već zarazno stanje duha - ovo je zaključak grupe američkih naučnika koji su punih 10 godina pratili grupu od 5.000 ljudi.
Jedan od njih je i profesor Nikolas Kristakis, sa Katedre za sociologiju i medicinu na Univerzitetu Harvard, koji je britanskoj medijskoj kući BBC objasnio kako je njegova ekipa došla do tog zaključka.
"Važno je nglasiti razliku između osobe koja je sama, i osobe koja je usamljena. Neko ko je sam, ne mora da se osjeća usamljenim, baš kao što neko ko je okružen prijateljima i poznanicima može biti veoma usamljen", izjavio je za BBC profesor Kristakis.
On je naveo da podaci kojima raspolaže, pokazuju da je usamljenost vrlo česta pojava.
"Istraživanje je utvrdilo da se prosječan Amerikanac osjeća usamljenim 48 dana u godini, dakle skoro po jedan dan u svakoj sedmici", izjavio je Kristakis.
"Jedan od naših zaključaka svakako ne predstavlja iznenađenje - što imate više prijatelja, manje je vjerovatno da ćete biti usamljeni. Ono što nas jeste iznenadilo je da ljudi koji vas okružuju mogu da vam prenesu osjećanje usamljenosti", naveo je on.
Kristakis je istakao da se ne radi, međutim o fizičkoj zarazi, kao kada je riječ o gripu, već o kolektivnom iskustvu.
"Ono što nam je posebno zanimljivo je ideja da osjećanja mogu da budu zarazna. Počinjemo na emocije da gledamo ne kao na individualno, već kao koletivno iskustvo", rekao je profesor.
Prema njegovom mišljenju, svi smo upleteni u društvene mreže koje se pružaju unedogled, širom svijeta, i "da li ćete se osjećati usamljenim ili ne zavisi od toga u kojem se dijelu mreže nalazite".
"Imamo i druge primjere za kolektivno izražavanje emocija - ulični neredi bili bi kolektivni bijes, masovna panika je kolektivni strah", istakao je Kristakis.
On je precizirao da su ljudi koji se nalaze na ivici društvenih mreža podložniji zarazi - što su usamljeniji, to se usamljenost brže širi kroz njihovu društvenu mrežu i dovodi do prekida postojećih veza, što prerasta u začarani krug.
"Ustanovili smo i da je emocionalna zaraza češća kod žena. Nije sasvim jasno da li je to zato što su podložnije zarazi, ili su spremnije da govore o svojim osjećanjima... A možda je u pitanju i jedno i drugo", zaključio je za BBC profesor Nikolas Kristakis.
(Tanjug)