U pustinji na visoravni Atakama, u sjevernom Čileu, gradi se "polje" radioteleskopa, kojima će naučnici videti dublje u svemir.
U Čileu je u toku izgradnja najvećeg i najsnažnijeg astronomskog radioteleskopa, koji će omogućiti naučnicima da osmatraju dublje u svemir nego ikada do sada.
Opservatorija ALMA sastojaće se od nekoliko desetina posebnih tanjirastih antena.
U pustinji na visoravni Atakama, u sjevernom Čileu, gradi se "polje" radioteleskopa, deset puta osjetljivijih od svih sličnih do sada izgrađenih instrumenata.
Takozvano "Veliko milimetarsko i submilimetarsko antensko polje Atakama", skraćeno ALMA, zajedno grade zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i istočne Azije u saradnji sa Republikom Čile. Lokacija, na nadmorskoj visini od 5.000 metara, gotovo je idealna za zemaljski teleskop.
To područje je jedno od najsuvljih u svijetu, što obezbjeđuje visoku providnost atmosfere. Teleskop će se sastojati od 66 posebnih antena, sa mogućnošću da se taj broj poveća. Signali koje primaju biće kombinovani u jedan signal, kako bi se dobila jedna slika.
Radioteleskopi hvataju elektromagnetne signale veoma visoke frekvencije, sa udaljenih zvijezda i galaksija, koje kompjuteri pretvaraju u slike, slično kao što se to radi sa televizijskim signalima.
"ALMA je kompleks instrumenata i veliki pomak u astronomskim istraživanjima jer je deset puta osjetljiviji od sadašnjih teleskopa. S njim ćemo moći da proučavamo poreklo svemira i poreklo života od trenutka formiranja galaksija", objašnjava mladi čileanski astronom Paolo Kortes a prenosi Glas Amerike.
Preciznost antena, kompjuter koji će biti najsnažniji u svijetu, udaljenost i teški uslovi gradnje čine ovaj projekat vrlo skupim - oko milijardu eura.
Sve antene će najpre biti strogo testirane jer su tolerancije za njih veoma stroge.
"Najveća teškoća je osigurati površinsku preciznost antene jer je tolerancija reda 13 mikrona. Najvažnije je očuvati oblik antene kada se okreće, pošto joj gravitacija menja profil. Tu je i uticaj Sunca, koje takođe uzrokuje deformaciju površine antene" - poidsjeća britanski naučnik Nik Vajborn.
Temelji za antene moraju da se grade sa istom preciznošću, pa radnici koriste satelitsku navigaciju i lasere. Postolja takođe moraju da izdrže vrlo teške vremenske uslove.
Glavni inženjer kompanije OCEGTEL, koja gradi temelje, Eduardo Denej, kaže da je pre nekoliko dana temperatura pala na minus 35 Celzijusovih stepeni, a vjetar duvao brzinom od 115 kilometara na sat. Uz to, vazdušni pritisak na ovoj visini upola je niži nego na nivou mora.
Šezdeset šest antena deluju kao jedan teleskop, zvani interferometar, čiji se prečnik menja u zavisnosti od njihovog uzajamnog položaja.
Prečnik teleskopa jednak je razmaku između dve međusobno najudaljenije antene, pa njihovo pomeranje deluje kao zumiranje teleobjektiva - što je prečnik antenskog polja širi, rezolucija je veća, dok skupljanje antena u krug prečnika 250 metara omogućava posmatranje većeg prostora, na primjer neke nebule.
Za pomjeranje antena visokih 12 metara i teških 120 tona konstruisana su dva specijalna vozila, sa 28 nezavisno vešanih točkova, koja mogu da pomjeraju antene sa preciznošću od jednog milimetra.
Iznenađuje da ovim tegljačima može da se upravlja putem daljinske kontrole. Nadzornik vozača, Luis Roa, objašnjava - "Transporter ima mogućnost da se kreće u četiri pravca i precizan je do u milimetar. To je vrlo složena mašina".
Naučnici uključeni u projekat ALMA nadaju se da će uz pomoć ovog teleskopa moći da posmatraju dijelove svemira onako kako su izgledali prije više od 10 milijardi godina. Prva posmatranja predviđena su za kraj 2011. godine.
(FoNet)