Savjet ministara Evropske unije usvojio je odluku kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije ukidaju vize za putovanja u zemlje EU.
Švedski ministar za migracije i politiku azila Tobija Bilstrom i potpredsjednik Evropske komisije Žak Baro zvanično su saopštili u Briselu odluku o ukidanju viza, a zatim su zajedničku konferenciju za novinare održali Baro, evropski komesar za proširenje Oli Ren i predsjednik Srbije Boris Tadić.
Ovo je veliki dan za građane, veliki korak u smislu evropskih integracija, istakao je Ren, čestitajući Borisu Tadiću na tome što je "postigao za građane u Srbiji": "Sjećam se u dan kraja novembra 2004. jedne od prvih dužnosti kao komesara za proširenje... sastao sam se sa predsjednikom Tadićem, razgovarali o miru, stabilnosti u regionu i bezviznom režimu. Pet godina kasnije, ispunili smo to obećanje."
Tadić, koji je govorio na engleskom jeziku, istakao je da je danas "važan dan za građane Srbije", da je "srećan i zbog srpskog i naroda u Crnoj Gori i Makedoniji", te da se "nada da će u BiH i Albaniji takođe dobiti bezvizni režim".
Predsjednik Srbije potom se obratio na srpskom:
"Čestitam građanima Srbije oslobođenje od sankcija koje su predstavljale vize."
Ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa EU na sastanku u Briselu usvojili su dopunu Regulative 539/2001 kojom se državljani te tri zemlje stavljaju na "pozitivan šengenski spisak" što, znači da će biti "izuzeti od obaveze vađenja viza" za zemlje EU, osim Velike Britanije i Irske.
Odluka se odnosi na građane Srbije, osim žitelja s prebivalištem na Kosovu, kao i Crne Gore i Makedonije, odnosno one koji imaju biometrijske pasoše. Oni će u turističke ili slične svrhe moći bez viza da borave u zemljama EU najduže tri mjeseca, tokom svakih pola godine.
To znači da poslije tri mjeseca otkako su ušli na teritoriju jedne od zemalja "šengenskog prostora" EU, moraju završiti boravak i tek poslije tri mjeseca ponovo mogu na isti rok bez vize ići u turizam ili posjete na teritoriju Unije pod režimom slobodnog kretanja bez granične kontrole.
Odluka Savjeta ministara evropske dvadesetsedmorice se odnosi samo na takve kratkoročne boravke i građane Srbije, Crne Gore i Makedonije koji s biometrijskim pasošima bez viza doputuju u EU.
Ova odluka stupa na snagu dan poslije objavljivanja u Službenom listu EU i "mora se primjenjivati počev od 19. decembra 2009". Ona je u potpunosti obavezujuća i direktno primjenjiva za zemlje članice EU.
Dodaje se da je "za lica s boravištem na Kosovu pod rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN od 10. juna 1999, čija je potvrda o državljanstvu izdata za teritoriju Kosova pod rezolucijom 1244 SB UN za prijem zahteva za izdavanje pasoša zadužena specifična kooridnaciona uprava u Beogradu".
"Imajući u vidu zabrinutost, posebno zbog moguće ilegalne imigracije", dodaje se, osobe sa pasošima Srbije koje je izdala Koordinaciona uprava "moraju biti izuzete" od mjere za Srbiju, odnosno od oslobađanja obaveze vađenja viza za putovanja u zemlje šengenskog prostora.
"Iz razloga zakonske jasnoće i bezbjednosti, u skladu sa pomenutom regulativom EU, Kosovo pod rezolucijom 1244 SB UN dodaje se na Aneks jedan te regulative i to bez ikakvog prejudiciranja statusa Kosova pod rezolucijom 1244 SB UN", navodi se u usvojenoj odluci.
Odluka o ukidanju viza od velike je važnosti za dalji razvoj odnosa između ovih država i Unije, izjavio je Tobijas Bilstrom.
"Građani ovih država koji žele da proslave Božić s prijateljima i rođacima u zemljama šengenskog prostora sada mogu to da učine bez viza", poručio je švedski ministar, dodajući da su ovom odlukom ojačale veze između ove tri države i Unije.
Kada je riječ o Albaniji i BiH, Savjet ministara smatra da te zemlje ne ispunjavaju mjerila utvrđena u dijalogu o viznoj liberalizaciji EU i zemalja Zapadnog Balkana. U političkoj deklaraciji koju je Savjet ministara EU usvojio poziva se Evropska komisja da predloži ukidanje režima viza za te dvije zemlje "čim to bude moguće".
Glavna mjerila koja su utvrđena dijalogom EU - Zapadni Balkan, kako se naglašava s tim u vezi, jesu nadozor granica, bezbjednost pasoša i bitka protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i spoljni odnosi i temeljna prava.
(agencije/MONDO)