Za svog oca polubrat Barak Obame tvrdi da je bio, ne samo alkoholičar, već da je nasiljem nad majkom i sinovima zagorčao njegovo djetinjstvo u Keniji
Da je Barak Obama ostao duže uz svoga oca istovjetnog prvog i srednjeg imena i prezimena, da nije došlo do brzog razvoda između Kenijca i Obamine majke En Danham, vjerovatno bi današnji američki predsjednik uz pomoć svog osvjedočenog spisateljskog dara odavno napisao knjigu kakvu ovih dana promoviše njegov mlađi američki polubrat Mark, koji već sedam godina živi i radi u Kini.
Za svog oca polubrat najmoćnijeg predsjednika na svijetu tvrdi da je bio, ne samo alkoholičar, već da je nasiljem nad majkom i sinovima zagorčao njegovo djetinjstvo u Keniji. A aveti tog nesrećnog djetinjstva prate ga i danas. „Moj otac Barak Husein Obama često je tukao i majku i mene… Sjećam se majčinih vapaja iz susjedne prostorije. Bio sam dijete, nisam tada umio da joj pomognem. Zbog ovih košmara promijenio sam prezime u očuhovo.
Vratio sam prezime Obama tek kada je moj stariji polubrat postao predsjednik. Tada sam shvatio da se strah pretvorio u nadu i prihvatio svoga oca onakvog kakav je bio sa svim njegovim demonima”, rekao je Mark prilikom intervjua američkom nacionalnom radiju En-Pi-Ar i u internetskom razgovoru sa čitaocima "Vašington posta”.
Ovih dana izašao je i njegov roman „Od Najrobija do Šendžena” gdje na dvjesto pedeset stranica opisuje nesreću porodice izrasle iz braka između Amerikanke jevrejskog porekla i Kenijca, visokih akademskih zvanja, sklonog alkoholizmu i porodičnom nasilju. U ovom „poluautobiografskom romanu” (kako ga svrstavaju američki kritičari) ne pominje se nijedan polubrat ili sestra, već samo dječak Dejvid i njegov nesrećni život u Najrobiju.
Obama Senior imao je šestoro djece sa tri žene. U SAD na studije je došao kada mu je prva žena iz Kenije bila u drugom stanju i oženio se majkom sadašnjeg američkog predsjednika, a da se po svemu sudeći nije ni razveo od prve žene. Kada se Barak Obama rodio, otac je otišao na postdiplomske studije na Harvard, razveo se od Barakove majke i oženio Amerikankom Rut Nidesand. S njom se vratio u Keniju, kada je stekao harvardsku magistraturu iz ekonomije. Istovremeno je održavao veze i sa svojom prvom ženom.
Mark nije htio da otkrije koliko mu je godina, niti želi da detaljno hronološki opisuje svoj život. Sve će to doći na red kad dovrši pravu autobiografiju čije pisanje je u toku.
Američka javnost gori od nestrpljenja da se i nova knjiga njihovog sunarodnika u tako bliskom srodstvu sa popularnim predsjednikom pojavi u knjižarskim izlozima. Ističu se svi do sada poznati podaci o Marku koji „toliko liči na svog starijeg polubrata, da ne može biti zabune”.
Mark se poslije djetinjstva provedenog u Najrobiju školovao u Americi na najprestižnijim univerzitetima. Završio je matematiku i fiziku na Braunu, magistarsku diplomu stekao je na Stanfordu. Uspješan je pijanista, usavršava se u kaligrafiji, tečno govori kineski… Poslije jedanaestog septembra 2001. izgubio je posao u Americi, u firmi za telekomunikacije, i odselio se u Kinu. U Šendženu, vrlo blizu Hongkonga, počeo je da daje časove iz engleskog i klavira, da uči kineski i posvetio se, poput Davida iz njegovog prvog romana, pomaganju djeci u sirotištima. Oženio se Kineskinjom.
Impresionirani Amerikanci pitaju se kako se desilo da su oba brata tako briljantna i svestrana, sa tako jakim akademskim titulama. Ne upuštaju se u ocjenjivanje njihovog zajedničkog oca i njegovih (ne)djela, ali konstatuju da je i on briljirao na Harvardu.
Bijela kuća za sada ne komentariše najnovija otkrića o porodičnim neprilikama iz najbližeg srodstva sa predsjednikom. Mark, s druge strane, ističe da se sa svojim "voljenim bratom" sastajao kratko do sada nekoliko puta. Bio je i na inauguraciji, a vidjeli su se i kada je Barak Obama, dok još nije uplivao u političke vode, posjetio domovinu svoga oca – Keniju. Otac tada već nije bio među živima. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći koju je sam izazvao vozeći u pijanom stanju.
Mnoge od ovih detalja otkrio je Barak Obama u memoarima „Snovi moga oca” koji su izašli još 1995, pošto je Obama izabran za prvog crnog predsjednika časopisa „Harvard lo rivju”, i prije nego što je počela njegova blistava politička karijera.
Mnogo toga o svom ocu tada nije znao, a nešto je mogao da nasluti što se vidi i iz njegove knjige. Markovi najavljeni memoari mogli bi da dopune ovu sliku. Istovremeno čuje se da neka od kenijske djece rođena sa ženom sa kojom je prvi put stupio u brak takođe namjeravaju da napišu priču o svom ocu.
(MONDO)