Američki predsjednik Barak Obama, koji je doputovao u posjetu Kini, izjavio je da njegova zemlja ne pokušava da obuzda rast kineske ekonomije
Obama je istovremeno pozvao na uravnoteženiju američko-kinesku trgovinsku razmjenu, nakon što su se u posljednje vrijeme pojačale nesuglasice dvije strane oko oko kursa kineske valute i ekonomske politike koju vodi Peking.
Predsjednik SAD je podsjetio da je 1979 godine, kada je Vašington uspostavio zvanične odnose sa Narodnom Republikom Kinom, trgovinska razmjena između te dvije zemlje vrijedjela samo nekoliko milijardi dolara, u poređenju sa sadašnjih više od 400 milijardi dolara. "Ova trgovina bi mogla doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta sa obije strane Pacifika...pri čemu bi uravnoteženija razmjena dovela do još većeg prosperiteta", kazao je Obama.
Na skupu azijsko-pacifičkih lidera u Singapuru ovog vikenda predsjednik Kine Hu Đintao je, međutim, odlučno odbacio pozive njegovoj vladi da poveća vrijednost juana i time učini kineski izvoz relativno skupljim, a uvoz jeftinijim, podsjetila je agencija Rojters.
Hu i ostali visoki kineski zvaničnici su, umjesto toga, optužili druge zemlje, prećutno uključujući i SAD, za štetni trgovinski protekcionizam prema njihovoj državi. Jedan visoki kineski zvaničnik je u ponedjeljak kritikovao vašingtonsku administraciju zbog vođenja labave monetarne i fiskalne politike koja prijeti da podrije dolar.
Obama je ukazao, govoreći o ekološkim problemima, da i SAD i Kina, koje učestvuju sa najmanje 40 odsto u globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte, moraju preduzeti "presudne korake" za suzbijanje klimatskih promjena i dodao da će ostale zemlje s pažnjom pratiti njihove postupke pred sastanak Ujedinjenih nacija o klimi idućeg mjeseca u Kopenhagenu.
Peking je predočio da zemlje u razvoju ne treba da prihvate međunarodne obavezujuće ciljeve za emisije štetnih gasova u vrijeme kada su fokusirane na ekonomski rast i iskorenjivanje siromaštva.
Kina ima ogroman trgovinski suficit sa SAD i takođe je najveći strani vlasnik američkih hartija od vrijednosti.
Prema američkim zvaničnim podacima, objavljenim prošle sedmice, američki trgovinski deficit sa Kinom je u septembru povećan 9,2 odsto, na 22,1 milijardu dolara, na najviši nivo od novembra 2008, ali ni tržišta, ni zvaničnici, izgleda, ne očekuju bilo kakvu brzu promjenu kineske valutne politike.
Kinesko ministarstvo trgovine je odlučno odbacilo pozive za jačanje kursa juana, signalizirajući time otpor pritisku za promjenu kursa te valute. "Gledajući iz perspektive promocije stabilnog globalnog ekonomskog razvoja ili iz perspektive promocije oporavka kineskog izvoza, moramo obezbijediti stabilnu i predvidivu klimu za naša preduzeća, uključujući makroekonomsku politiku i valutnu politiku", ukazao je portparol kineskog ministarstva trgovine Jao Đen.
Dolar trenutno kotira na valutnoj berzi u Šangaju u dosta tijesnom rasponu od 6,825 do 6,8280 juana i taj kurs je od početka ove godine praktično nepromijenjen, iako je Vašington stalno ponavljao da želi "osjetnu revalvaciju" kineske novčane jedinice.
U periodu od početka jula 2005. do sredine prošle godine juan je, međutim, ojačao oko 20 odsto, a kineske monetarne vlasti su odbile da revalviraju svoju valjtu nakon izbijanja globalne finansijske krize, sa obrazloženjem da bi to bilo "štetno za domaću i globalnu privredu."
(Tanjug)