Ruska Lada, koja je za Kubance već decenijama "auto nad autima", na komunističkom ostrvu sve više dobija konkurenciju u kineskom "Džiliju CK"
Iako na komunističko ostrvo stiže sve više kola iz Kine, Kubanci ostaju zaljubljeni u ruski automobil. - Vozni park Kube kao slika njenih veza sa velikim silama
Ruska Lada, koja je za Kubance već decenijama "auto nad autima", na komunističkom ostrvu sve više dobija konkurenciju u kineskom "Džiliju CK" (Geely CK), što simbolizuje jačanje partnerstva između Havane i Pekinga.
Kina, sada drugi najveći trgovinski partner Kube (poslije Venecuele), sve snažnije pokazuje sposobnost da svojim proizvodima osvaja cijeli svijet. Posle odeće, obuće, igračaka i tehničkih uređaja, Kinezi su krenuli i s isporukom automobila, a prvi kontigent na Kubu je stigao 2003.
"Za nas je "lada" kao član porodice. Mislim da taj auto niko neće lako istisnuti", kaže David Pena. Ovaj 39-godišnjak, koji je na čelu nedavno osnovanog Kluba ljubitelja ruskih automobila, ipak priznaje da kod njegovih sunarodnika raste interesovanje za četvorotočkaše iz Kine.
Procjenjuje se da Kubom sada krstari oko 100.000 Lada, a poslije nje najviše je američkih kola - oko 60.000 - koja su, uglavnom vrlo stara.
Kineski "Džili", koji ima dizajn Deavua, motor izrađuje u saradnji sa Tojotom. Ima klimu i ugrađene CD plejere. Prema "Majami heraldu", na Kubu ih je ove godine stiglo više od 1.500. Zasad, oni su, uglavnom, u vlasništvu državnih organa i agencija za rentiranje, ali im širenje kinesko-kubanske saradnje svakako otvara šire tržište.
Kubanci Ladu vole zbog toga što se pokazala kao vrlo trajno i izdržljivo vozilo, jer oni nemaju dovoljno novca za češća mijenjanja kola. Kineskom automobilu tek predstoji pokazivanje kvaliteta koje ima široj populaciji.
"Vrijeme će pokazati koji je auto bolji", kaže policajac koji patrolira Havanom (naravno) u Ladi.
Na konkurenciju će, nesumnjivo, uticati i važeći propis po kojem Kubanci za kupovinu automobila moraju da imaju, osim novca, i saglasnost nadležnog ministarstva.
Oni koji dobiju takvu dozvolu, osnovni model Lade plaćaju oko 5.000 dolara. Djeluje, naravno, i crno tržište gdje kupac, nekad po trostruko većoj cijeni, uzima auto od lica koje nastavlja da se vodi kao vlasnik.
Kubanci ljubav prema Ladi iskazuju i njenim uljepšavanjima i ojačavanjima snažnijim motorima, a dešava se i da joj produžavaju karoseriju, da bi djelovala kao limuzine iz američkih filmova.
Vozni park Havane i drugih gradova je svojevrsna slika kubanske prošlosti, odnosno njenih veza sa velikim silama: najstariji su američki automobili, onda idu ruski, a najnovji modeli su iz Kine.
Rusi su planirali da na Kubi grade pogon Lade, iz kojeg bi kola prodavali u čitavoj Latinskoj Americi, ali je tu zamisao presjekla globalna kriza. Sad se predviđa veći uvoz tih automobila iz Rusije.
"Lada nikada neće umrijeti na Kubi", kaže havanski mehaničar Karlos.
(MONDO)