Ove godine se navršava 400 godina od kada je Henri Hadson, u potrazi za vodenim putem prema Aziji, 1609. uplovio u sadašnju njujoršku luku.
Njegov dolazak se slavi kao početak holandskog naseljavanja u Sjevernoj Americi.
Svoju potpunu dominaciju u budućem Njujorku Holanđani su ostvarili nekoliko godina kasnije, pošto su od američkih domorodaca otkupili današnji Menhetn za robu u vrijednosti od 24 dolara. Iako je ova legenda dosta osporavana, mnogi smatraju da se radi o najuspješnijoj transakciji svih vremena u oblasti nekretnina.
Luka je tada dobila ime Novi Amsterdam. Britanci je preuzimaju 1664. godine i daju ime Njujork, u čast vojvode od Jorka.
Dio grada u kojem su se naselili Holanđani da trguju krznom sa Indijancima - danas je poznat kao Vol strit, svjetski finansijski centar. A nekadašnje naselje Novi Amsterdam danas je jedinstvena svjetska metropola.
Povodom jubileja u njujorškom lučkom muzeju izložen je dokument, koji se inače čuva u Holandiji i koji potvrđuje da su Holanđani ovu zemlju platili. Riječ je pismu koje su holandski zvaničnici napisali 1624. godine. Dio tog pisma glasi:
"Poštovana gospodo, ljudi su dobro, djeca se rađaju, naselje je prosperitetno. Kupili smo ostrvo Menhetn za 60 guldena".
Na karti ovog regiona, koja je takođe izložena, vide se putevi i kuće tadašnjeg novog naselja. Druga karta pak pokazuje koliko je Menhetn bio mali. To se promijenilo nakon što su ga preuzeli Britanci.
Istoričar arhitekture Beri Levis kaže za Glas Amerike da su Britanci smećem nasuli jedan dio rijeke sa istočne strane ostrva jer im je trebalo još životnog prostora pošto su imigranti, uglavnom iz Evrope, dolazili u ogromnom broju.
Bilo je samo oko 100.000 ljudi na početku 19. vijeka. Do 1875. godine preko dva miliona stanovnika je živjelo na Menhetnu, gdje su nekretnine postale skupe. Bruklinski most je izgrađen da bi ljudi mogli da kupuju zemlju na udaljenijim lokacijma, kao što je Long ajlend, gdje su cijene bile mnogo niže.
A onda je izgrađena podzemna željeznica. Za pet centi ljudi su mogli da se voze miljama od poslovnog djela grada ka kućama, što je otvorilo mogućnosti jeftinih nekretnina i stanovanja na udaljenijim lokacijama. Tako je prosječan čovjek mogao sebi da priušti kuću ili lijep stan, kaže Levis.
Ali poslovni centar je morao da ostane na Menhetnu. Građevinske firme su počele da grade "u visinu" i tako je rođen - neboder.
Ljudi su se u početku plašili da će ih prvi vjetar srušiti. I svi koji su imali imovinu u komercijalnim zgradama nedaleko od nebodera su se bojali da niko neće od njih da iznajmi prostor zbog ovih novih čudovista, priča Levis.
Ali sve više "čudovišta" je nicalo a svaki neboder je nadmašivao onaj prethodni. "Sve je to bilo puko pitanje novca. Ovaj su grad izgradili špekulanti nekretninama", smatra Levis.
Ali, naravno, ne samo oni, već i imigranti, koji su svojim radom doprinijeli procvatu grada koji danas mnogi nazivaju svjetskom prestonicom.
(MONDO)