Vjerovatno je vulkan Vezuv stvorio nauku vulkanologiju…
Zbog guste naseljenosti u njegovoj okolini aktivno je toliko naučnika kao ni na jednom drugom vulkanu. Posljednja velika erupcija Vezuva bila je pre 65 godina.
Za sada je bar tako, kaže Kristina Majer, vulkanolog na Hamburškom univerzitetu:
"Svi ljudi znaju da će Vezuv vjerovatno ponovo proraditi. A tada će ljudi u okolini biti u opasnosti. Zato su Italijani osmislili planove za evakuaciju".
Ali caka je u sljedećem. Planovi, ako uopšte funkcionišu, onda samo sa preciznim prognozama, koje moraju biti dostupne 14 dana prije erupcije. Ali sa vulkanskim prognozama je isto kao i sa vremenskim. Nekada su tačne, nekad ne:
"Da bi znali kada će vulkan proraditi, moramo znati šta se odigrava ispod vulkana. Prvo magma mora da se pokrene ili da se poveća pritisak gasova u ognjištu vulkana, a prije nego što se to odigra postoje procesi u samom podzemlju. To je teško razotkriti i mjeriti, i samim tim teško je dati i srednjoročnu prognozu".
A i djeca nagađaju o tome šta se odigrava u unutrašnjosti vulkana: "Lava koja bljuje vatru.. U sredini je rupa i tamo je magma i može doći do erupcije. Onda se lava izliva svuda naokolo."
Kratkoročne prognoze su nemoguće bez mreže tehničkih uređaja, kao na primjer satelitske kontrole, kaže većina evropskih stručnjaka. Kristina Majer kaže da ipak postoji mnogo naznaka koje mogu da govore u prilog erupciji:
"Zamislite da se vulkan naduva. Znači imamo snažne promjene oblika tla. Osim toga magma može da se pokrene ka površini što izaziva zemljotres koji se može mjeriti. Zemljotresa uvjek ima na nekim vulkanima ali se mijenja njihov intenzitet. Ili se mijenja emisija gasova i to se može mjeriti uz pomoć satelita. Na primjer, oblaci gasa iznad vulkana u atmosferi mogu se mjeriti iz svemira".
Ipak, nedjelju, dan ili čas vulkanske erupcije nijedan istraživač nije mogao precizno da predvidi. Ljudi u Napuljskom zalivu žive sa tim rizikom.
(MONDO)