To što se posljednjih deset dana u Podgorici održavaju protesti dijela opozicije pokazatelj je demokratskih kapaciteta Crne Gore, ali i aktuelne vlasti, smatra premijer Milo Đukanović.
Komentarišući najavu organizatora protesta, Demokratskog fronta (DF), da će biti istrajni u protestima, sve dok Vlada ne podnese ostavku, premijer je rekao da će "protesti onda potrajati".
"Moramo svi zajedno pristajati na pravila demokratskih društava. Dakle, organizator protesta je Demokratski front, koji je politička grupacija s podrškom od šest odsto. Odgovorna vlast ne smije sebi dozvoliti da se ponaša u skladu s ultimatumima koje postavlja šest ili deset odsto, jer bi tako pokazala svoju neodgovornost prema onom što je demokratski izbor građana", rekao je Đukanović gostujući u emisiji Odgovoran odgovor na Radiju Crne Gore.
Kad je u pitanju karakter protesta, Đukanović je podsjetio da je uoči okupljanja kazao da je potencijalno riječ o antidemokratskim, anticrnogorskim i antinato protestima.
"Posljednji događaji od nedjelje veče ukazuju da je veoma upitno je li riječ o protestima DF-a ili protestima samo jedne partije, dakle Nove srpske demokratije. Svakako nije riječ ni o građanskim protestima. Da li je riječ o anticrnogorskim protestima? Dozvolite da primijetimo da su se organizatori veoma upregli u namjeri da obezbijede što je moguće širu podršku iz međunarodne javnosti, ali ona stiže samo iz Beograda. Ne od državne politike Srbije, nego Demokratske stranke Srbije", rekao je Đukanović, navodeći da se organizatori oslanjaju na anticrnogorske strukture u okruženju.
Premijer je kazao da okupljanja, iako su mirna, ne znači da su demokratska.
"Da bi bila demokratska, morala bi biti u skladu s Ustavom i zakonima. Da li su u skladu? Dogodilo se nekoliko kršenja pravnog sistema. Organizatori su najavili da će se okupljanja dešavati ispred crnogorskog parlamenta. A onda su, suprotno tome što su obaveze koje su preuzeli, organizovali šetnju i promijenili mjesto okupljanja čime su se stekli uslovi za zabranu takvih protesta, što vlast, potvrđujući demokratski kapacitet, nije uradila", rekao je premijer.
Đukanović je rekao "da ćemo se potruditi da uskoro stvorimo uslove za normalno funkcionisanje života u glavnom gradu".
Premijer smatra da je opozicija u nemoći da dođe na vlast, te da opozicija, posebno DF, osjeća nemoćnim i u odnosu na predstojeće parlamentarne izbore.
"Sve to njih upućuje na zaključak da se nemaju čemu dobrom nadati ni na predstojećim parlamentarnim izborima na proljeće 2016. godine. I sada pokušavaju da na drugi način ostvare svoj cilj da dođu do vlasti, ili time što će smijeniti aktuelnu vlast, ili tako što će ishodovati politički kompromis da se dođe do prelazne vlade koja bi, eto makar i na takav način, doprinijela ostvarenja njima neostvarenog cilja da budu dio vlasti u Crnoj Gori", kazao je premijer.
Đukanović je istakao i da su svi izbori u Crnoj Gori bili praćeni od strane relevantnih međunarodnih posmatrača, uz ocjenu da su oni bili demokratski.
"Pravila po kojima su se organizovali izbori su uvijek propisivani od strane parlamenta, a ne Vlade. Tako smo u ranim fazama demokratskog razvoja izbjegli opasnost da Vlada tako privileguje aktuelnu vlast propisujući pravila po kojima će se odvijati izbori. Posljednji paket izbornih zakona je uprkos protivljenju vlade usvojen 2014. Po tim pravilima imali smo i lokalne izbore", podsjetio je Đukanović.
Govoreći o NATO integracijama, premijer je ocijenio kako je danas moguće kazati da je realno očekivati poziv za članstvo u NATO krajem godine. Premijer je rekao da se optimizam temelji na onome što je Crna Gora uradila prethodnih godina.
Đukanović je rekao da je riječ o izuzetnom uspjehu.
"Mi u političkom žargonu vrlo često kažemo da je riječ o ostvarivanju jednog od spoljnoipolitičkih ciljeva. Ja smatram da je ovaj uspjeh mnogo više od realizacije ovog spoljnopolitičkog cilja", kazao je Đukanović.
On smatra da na ovaj način građani Crne Gore dobijaju mogućnost da rade u jednoj otvorenoj tržišnoj, razvijenoj ekonomiji.
"Ovakvim izborom građani se opredjeljuju za bolčju vladavinu prava, za veće poštovanje ljudskih i manjinskih prava, bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu", smatra premijer.
Komentarišući dolazak generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, on je rekao da je to pokazatelj ozbiljnosti sa kojom se Alijansa posvetila Crnoj Gori kao aspirantu za NATO.
Ponovio je da se pozivom u Alijansu neće završiti sve obaveze prema NATO-u, ali ni prema nama samima, a koje se odnose na reforme u društvu. Kad je riječ o podršci javnosti za članstvo, on je rekao da bi odgovorna vlast trebalo da kreira javnost.
"Nije samo za NATO važno da imamo većinsku podršku javnosti, nego je jednako važno i za našu domaću javnost i posebno za jednu odgovornu vlast", kazao je premijer.
On je rekao da smo prethodnih godina "intenzivirali kampanju unutar Crne Gore", što je, kako smatra premijer, dalo rezultate. Premijer je ponovio da nema potrebe za referendumom oko članstva Crne Gore u NATO-u, jer se članstvom ne odričemo suvereniteta, kao što je slučaj s učlanjenjem neke zemlje u Evropsku uniju.
Đukanović je podsjetio da su, od 12 zemalja, koje su pristupile NATO-u u posljednje dvije decenije, samo dvije organizovale referendum.
"Jedna zato što je to bio ustavni imperativ, riječ je o Mađarskoj, a druga jer je tog dana organizovala referendum o NATO-u i EU, to je bila Slovenija", istakao je Đukanović.
On je rekao da nije novost to što opozicija ne prihvata rezultate istraživanja o podršci članstvu u NATO. Podsjetio je da opozicija nije nikada prihvatila ni rezultate demokratskog referenduma iz 2006. godine.
"Oni vole da žive u zabludu da su vredniji, nego što su vredniji", ocijenio je premijer Đukanović.
Premijer, podsjećajući na posljednja istraživanja javnog mnjenja agencije DAMAR, navodi da raste broj onih koji podržavaju članstvo u Alijansi, u odnosu na one koji su protiv.