Globalna kriza za sada nije prouzrokovala obimniji gubitak radnih mjesta u Crnoj Gori, navodi se u članku beogradskog lista.
Sve države zapadnog Balkana trenutno boluju od sličnih bolesti - rastućeg budžetskog deficita, manjih investicija, proizvodnje i izvoza, a kao glavni ljekar pojavljuje se Međunarodni monetarni fond, pišu Večernje novosti.
Globalna kriza za sada nije prouzrokovala obimniji gubitak radnih mjesta u Crnoj Gori, navodi se u članku beogradskog lista u kojem se naglašava da Crna Gora još uvijek odolijeva da zatraži pomoć MMF-a.
"Mada ima očigledne recesione trendove, Crna Gora, za sada, odolijeva da pomoć zatraži od MMF-a. Nove projekcije kažu da će Crna Gora ovu godinu završiti sa nultom stopom rasta, bez recesije, ali nije isključena mogućnost da dođe i do pada privredne aktivnosti.
U Crnoj Gori je tokom prošle sedmice usvojen rebalans ovogodišnjeg budžeta koji predviđa deficit od 93,7 miliona evra, odnosno 2,65 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)“, navode Novosti.
U članku se dodaje da je crnogorski parlament, sredinom sedmice, usvojio i izmenjene Zakona o akcizama, koji predviđa povećanje akciza za gorivo, duvan i gasna ulja što znači da će benzin i cigarete biti skuplji za deset centi.
„Ovo je drugo povećanje akciza na cigarete u ovoj godini. Računa se da će, zbog većih akciza, u budžetu biti više oko 15 miliona evra“, dodaju Novosti.
Opisujući stanje u Srbiji, Večernje novosti pišu da je kabinet premijera Mirka Cvetkovića donio od oktobra prošle godine više paketa mjera u borbi protiv efekata krize.
"Ipak, makroekonomski pokazatelji sve su gori. Tako smo u ovu godinu ušli sa idejom da će minus u državnoj kasi biti 1,75 odsto BDP-a, a u predstojećim pregovorima sa MMF-om založićemo se da sa trenutno utvrđenih tri odsto dozvoljeni minus ode na 4,5 odsto", navodi se u tekstu.
Slično je, kako se dodaje i sa BDP-om. Prve procjene ukazivale su da bi godina mogla da bude završena sa rastom od 3,5 odsto BDP-a.
Nakon toga, zaključeno je da bi bilo dobro ukoliko rasta BDP-a nema, ali i da ne bude zabilježen pad, da bi se sada otvorila mogućnost da taj pad bude i pet odsto.
Uvoz i izvoz u Srbiji u prosjeku su niži 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, a direktne strane investicije, računajući i većinsku prodaju Naftne industrije (NIS), su ispod 800 miliona evra.
Srbija je 26. marta ove godine postigla sa Međunarodnim monetarnim fondom sporazum o stend baj /stand by/ aranžmanu vrijednom tri milijarde evra, a koji bi trebalo da traje do sredine aprila 2011.
U sklopu tog seta mjera Vlada Srbije zamrzla je fond zarada budžetskih korisnika i penzije u ovoj i narednoj godini, sve plate državnih činovnika preko 40 hiljada dinara “oporezovane” su sa dodatnih pet odsto, ali i sprovedene mjere štednje na svim nivoima državne uprave.
Zaposleni u Srbiji strahuju od mogućnosti otkaza na jesen. Prethodnih mjeseci bilježen je pad broja zaposlenih za oko deset hiljada. Krizom su najviše pogođeni sektori crne i obojene metalurgije, industrije građevinskog materijala, ali je i promet hrane opao oko 20 odsto.
Zvanični Zagreb, pišu Novosti, za sada, ne želi da uđe u pregovore sa MMF-om oko mogućeg aranžmana.
Hrvatski sabor ovih dana odlučivao je o uvođenju poreza na plate, penzije i sva ostala primanja u ovoj godini, a u sklopu novih mjera protiv recesije.
Posebni, krizni porez po stopi od dva odsto plaća se na plate, penzije i ostala primanja veća od tri hiljade kuna, a manja od šest hiljada kuna.
Po stopi od četiri odsto porez će plaćati oni kojima je plata veća od šest hiljada kuna, što je ko 850 evra. U paketu antirecesionih zakona o kojima se ovih dana u Hrvatskoj odlučivalo je i zakon o posebnim porezima na privatne automobile, brodove i avione, odnosno na takozvana luksuzna dobra, kao i o skraćenju radne sedmice na četiri radna dana.
Sabor je prošle sedmice usvojio i predlog rebalansa budžeta, koji je treći u ovoj godini. Njime se prihodi povećavaju za 188,4 miliona EUR na ukupno 15,2 milijarde, a rashodi smanjuju za 35,5 miliona na 16,4 milijardi evra.
Manjak u budžetu biće nešto više od dve milijarde EUR, a do kraja godine hrvatska država mora da vrati nešto manje od četiri milijarde evra duga.
Hrvatska ima strani dug u iznosu od oko 3,6 milijardi evra i u odnosu na prethodnu godinu, on je smanjen za oko 600 miliona.
(MONDO)