Evropska unija sprema novi "zamajac" za proces ugrađivanja u članstvo zemalja Zapadnog Balkana
Najesen bi trebalo da se iskazivanjem nove političke volje, a možda i novim instrumentima pridruživanja, jasno potvrdi da EU ne odustaje od tog cilja.
Kako su agenciji Beta prenijeli zvaničnici u Savjetu ministara EU, Evropskoj komisiji i diplomate u Briselu, svi partneri u evropskoj dvadesetsedmorici smatraju da evropsku perspektivu Zapadnog Balkana treba ponovo istaći možda posebnom političkom deklaracijom ili zaključima Savjeta ministara EU.
To snažno podržavaju i SAD, jer su u Vašingtonu ubijeđeni da će to veoma doprinijeti stabilnosti cijele Evrope.
Prema diplomatskim izvorima, ranije se razmišljalo i o organizovanju novog susreta ministara EU i Zapadnog Balkana ("Solun 2").
Sada se izgleda neke zemlje, a najviše Italija, zalažu za sastanak najviših zvaničnika EU i SAD, na kojem bi se dodatno utanačilo i potvrdilo da je "neopozivo ugrađivanje Zapadnog Balkana u Evropu".
Brzi postupak u kandidaturi Islanda za članstvo u EU je bio povod da se, posebno na zasedanju šefova diplomatija Unije, u ponedeljak u Briselu, svi u EU saglase oko potrebe da se pruže opipljivi dokazi snaženja strategije članstva za Zapadni Balkan.
Kako su Beti prenijeli zvaničnici u Evropskoj komisiji, "novi zamajac ugrađivanju Zapadnog Balkana je zamišljen prvenstveno tako da se ne stvori osjećaj kod zemalja tog regiona da ih EU bilo kako gura u stranu pošto je Islandu dato 'zeleno svjetlo' za izgledne pregovore o članstvu".
Ujedno, "Evropska komisija i članice EU bi željele da cijeli proces ojačaju, dok švedsko predsjedništvo traga za dodatnim okvirom kojim bi se to ubrzalo i pokrenulo življe, jače".
"Treba vidjeti i šta će Evropskoj komisiji tačno predložiti švedsko predsjedništvo, kao i to nisu li postojeći instrumenti procesa pridruživanja Zapadnog Balkana EU dovoljno upotrebljivi, ili je možda nužan neki dodatni podsticaj", navode izvori.
Švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt, predsjedavajući zasjedanja šefova diplomatija EU, u ponedjeljak je poslije sastanka izrazio nadu da će "EU biti u stanju u idućih par meseci, a i poslije švedskog predsedništva, da unese novu snagu u proceš uključivanja Zapadnog Balkana"
Bilt je, uoči zasjedanja, upozorio da se "Evropska unija izlaže opasnosti da izgubi poverenje i prouzrokuje političku nestabilnost na Balkanu, ako zemlje tog područja ne dovede bliže cilju članstva u EU".
Španski list "Pais" je, tim povodom, u analizi istakao da se "u Briselu dobro zna, zato što je to kao načelo primenjeno u Srbiji na izborima 2008. godine, da otvoriti bar delom vrata EU urušava balkanske ekstremne nacionalističke snage i obratno".
Biltovo upozorenje da bi nacionalisti na Zapadnom Balkanu mogli da ojačaju i potisnu proevropske političke snage, ako bi "splasnuli" izgledi za ulazak u redove EU, potpuno se podudarilo s najnovijom analizom visokog predstavnika Unije Havijera Solane.
Obojica visokih zvaničnika Unije upozorila su da kredibilitet EU u svetu bitno zavisi od toga koliko je Evropa u stanju da sredi najprije svoje "dvorište", a to je prvenstveno Zapadni Balkan
Solana je ovih dana, u Dičli fondaciji u Oksfordu, stavio do znanja da je EU "previše uložila u region da bi dozvolila da tamošnje zemlje odustanu od privlačne moći EU, a sve će biti i teže i skuplje kroz samo pet godina".
"Prije par godina se čulo da se EU na Balkanu suočava s nedoumicom da li ići ka proširenju, ili nekoj vrsti protektorata. Mi smo se opredijelili za članstvo kao vodeće geslo, uz uslov da se sprovedu reforme - i to je prava strategija", zaključio je tada Solana.
(Beta)