Trogodišnji projekat Britanskog instituta za istraživanje Antarktika obuhvatio je istraživanje polarnih beskrilnih insekata
Troje novosadskih naučnika, Gordana Grubor Lajšić, Jelena Purać i Željko Popović, kao dio međunarodnog istraživačkog tima, tokom trogodišnjeg istraživanja otkrili su izuzetno važnu supstancu koja može da odigra ključnu ulogu u domenu tzv. krioprezervacije, odnosno čuvanja ljudskih ćelija, tkiva i organa na niskim temperaturama, a da oni ne izgube esencijalne funkcije.
Trogodišnji projekat Britanskog instituta za istraživanje Antarktika obuhvatio je istraživanje polarnih beskrilnih insekata koji mogu da prežive ekstremno niske temperature, pomoću supstance koju luče, a koja je po svojoj strukturi veoma slična antifrizu. U tom istraživanju učestvovao je i tim sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu na čelu sa Gordanom Grubor Lajšić, redovnim profesorom na Odsjeku za biologiju i ekologiju.
Njeni asistenti na molekularnoj biologiji dr Jelena Purać i Željko Popović pričaju za „24 sata” da je njihova mentorka dobila poziv da se priključi projektu kao stručnjak koji se bezmalo 30 godina bavi istraživanjem evropskog kukuruznog plamenca, insekta-štetočine sa naših prostora, koji preživljava temperature i do 30 stepeni.
"U okviru pomenutog projekta rađena su istraživanja mnogih organizama koji u ekstremnim životnim uslovima zaustavljaju svoj razvoj i ulaze u fazu mirovanja do povratka povoljnijih, a fokus britansko-srpskog tima bio je na genetskom istraživanju polarnih insekata", objašnjava Popović.
Prema njegovim riječima, insekti imaju nekoliko strategija preživljavanja na ekstremno niskim temperaturama.
"Najraširenija je ona strategija pri kojoj organizmi izbjegavaju zamrzavanje tako što luče antifriz susptance", kaže Popović i dodaje da su ove supstance po sastavu veoma slične onima koje koristimo za auto.
Njegova koleginica Purać napominje da su istraživane arktičke kolembole (Megaphorura arctica), insekti koji koriste upravo takve odbrambene mehanizme.
"Ovo istraživanje može biti čak i ekonomski isplativo i može se koristiti u borbi protiv štetočina, poput kukuruznog plamenca ", dodaje Purać.
Gordana Grubor-Lajšić i Jelena Purać bile su dio istraživačke kolonije u Nju Alesundu (Svalbard, Norveška), najsjevernijem mjestu gdje borave ljudi, 1.200 kilometara od Sjevernog pola. „To je istraživačka stanica u kojoj boravi oko 200 naučnika raznih specijalnosti. Nije bilo tako hladno zbog golfske struje koja tuda prolazi, ali da se radi o ekstremnim uslovima života govori i podatak da morate proći kroz obuku vatrenim oružjem u slučaju susreta sa bijelim medvedom”, kaže Purać.
(MONDO)