Bibliografija sa oko 12.000 odrednica, autora Milovana Matića, biće okosnica multimedijalnog projekta Teslapedija
Seoce Botunja u Rasinskom okrugu, okruženo masivom Kopaonika i dolinom Aleksandrovačke Župe, pravi je vidikovac s koga puca pogled na veliki dio Srbije. Planine, brda i doline neodoljivo podsjećaju na krajolike Tesline rodne Like.
Vinova loza i crveno vino, možda i neko od onih u kojima je uživao Tesla, čak i smokva, okružuju imanje Milovana Matića koji je ovde u Botunji, na dedovini, opremio ne samo istraživačku laboratoriju nego i stražarnicu iz koje se Tesla i njegovo djelo izgleda vide obuhvatnije i jasnije.
Svjedoci smo da se ovde oblikuje fascinantni projekat Teslapedija, u čijem je stvaranju Muzej „Nikola Tesla” pravog saradnika našao baš u Matiću, čovjeku koji dvije decenije pasionirano piše „Bibliografiju Nikole Tesle (1856–2008)”.
O projektu Teslapedije, tokom puta na jug Srbije, u glavnim crtama novinare obavještavaju Mladen Vujović, pomoćnik direktora Muzeja „Nikola Tesla”, i sistem inženjer u ovom muzeju, Aleksandar Đokić. Njegova softverska rješenja će omogućiti da podaci iz Matićeve „Bibliografije” budu pretočeni u formu podobnu za onlajn korišćenje, kada startuje Teslapedija.
Uz savjetodavnu pomoć uglednih domaćih stručnjaka, Matić je dograđivao „Bibliografiju” koja sada ima strukturu zasnovanu na najvišim standardima za ovu vrstu djela.
Bibliografija serijskih i monografskih publikacija uređena je hronološki, po godinama, a unutar godine po datumu izdavanja. Poslije 2006. odrednice su grupisane i po mjesecima, a posebnim cjelinama obuhvaćena je i građa o nedatiranim jedinicama, elektronskimizdanjima, rok-grupi„Tesla”, filmovima, televizijskim emisijama, dramama, doktorskim, magistarskim i diplomskim radovima, simpozijumima, kongresima i naučnimskupovima posvećenim Tesli, enciklopedijskim i leksikonskim odrednicama.
Svemu treba dodati bibliografije Nikole Tesle i ostale bibliografije, kao i feljtone o geniju iz Smiljana.
U „Bibliografiji” su definisani registri i indeksi, pretraživanje će biti jednostavno jer rad sadrži azbučnik,predmetni i autorski registar, registar prevodilaca, fotografa i ilustratora, topografski registar, registar periodike i izdavača.
Pogotovo fascinira ritam u kome se odvija Matićeva saradnja sa Muzejom „Nikola Tesla”. Direktora Vladimira Jelenkovića on je upoznao s radom na „Bibliografiji” koliko juče, početkom 2008, posle čega je Vesna Radojev, bibliotekara Muzeja, otom materijalu dala stručno mišljenje. Matić je izvršio predložene korekcije i krajem oktobra 2008, u elektronskoj i štampanoj formi, Muzeju dostavio redigovani tekst „Bibliografije”.
Ubrzo je pala odluka da bude objavljena u elektronskoj formi, na sajtu Muzeja, kao javna baza podataka, koja će vremenom biti dopunjavana.
Biće to okosnica šireg, multimedijalnog koncepta i projekta Teslapedije koji će obuhvatiti sve što je na bilo kom mediju ili obliku zabilježeno, a vezano je za Nikolu Teslu.
Ažuriranje Teslapedije biće rigoroznije nego u slučaju Vikipedije, što je razumljivo, jer će ona biti u vlasništvu Muzeja i kreirana pod njegovim nadzorom.
Naročita poslastica biće isječci iz bogate kolekcije originalnih novinskih napisa iz lične zaostavštine Nikole Tesle, koji je pasionirano gradio svojevrsnu kulu pres-klipinga.
Iz te nepoznate građe moći će mnogo toga da se zaključi o Teslinom djelu, ali i o njegovom odnosu prema medijima, jer je on za života, po nekoj vrsti kultnog obrasca, stvarao svoju novinsku bibliografiju.
Nije da nije, dok smo u Botunji uživali gostoprimstvo Milovana Matića i njegove supruge Lidije, svako od prisutnih na toj Teslinoj stražarnici pod Kopaonikom, u nekom trenutku je rekao da nas Tesla možda gleda i da je zadovoljan radom na njegovoj „Bibliografiji” i projektu Teslapedija.
(MONDO)