"Ne treba očekivati značajnu kreditnu ekspanziju, jer je i dalje prisutan visok rizik poslovanja“, rekao je Fabris.
Najteži udar krize za bankarski sistem je prošao, zbog čega se u narednom periodu može očekivati poboljšanje stanja, ali ne i kreditna ekspanzija, ocijenio je glavni ekonomista crnogorske Centralne banke Nikola Fabris.
„Dokapitalizacija banaka značajno će ojačati bankarski sistem i povećati njegovu otpornost na šokove. Pozitivno će uticati i činjenica da su fondovi zajedničkog ulaganja, kao veliki dužnici banaka, prodali manjinski paket akcija, zbog čega se može očekivati da će izmiriti svoje obaveze“, rekao je Fabris u intervjuu za list Bankar.
Kreditni potencijal banaka će, kako je kazao, dodatno ojačati krediti međunarodnih finansijskih institucija, koji su u završnoj proceduri odobravanja.
"Ipak, i pored tih trendova, ne treba očekivati značajnu kreditnu ekspanziju, jer je i dalje prisutan visok rizik poslovanja“, tvrdi Fabris.
On očekuje da će banke, u narednom periodu, značajnu pažnju posvetiti sigurnosti plasmana, ali i da će biti restriktivne prilikom odobravanja novih kredita, čak i u slučaju većih viškova likvidnih sredstava.
Fabris smatra da ne treba očekivati snižavanje kamatnih stopa, zbog skupih izvora novca, ali i činjenice da je potražnja za kreditima veća od njihove ponude.
„Potrebno je da prođe određeno vrijeme da se potvrdi uvjerenje da je bankarski sektor siguran i da nema razloga za strah“, saopštio je Fabris.
On je dodao da bi u domenu ekonomske politike trebalo obaviti određene izmjene zakonske regulative u cilju otklanjanja nedostataka Zakona o bankama.
CBCG će, prema riječima Fabrisa, nastaviti pojačano da prati sistemske banke, naročito upravljanje kreditnim i rizikom likvidnosti.
„Razmotrićemo i mogućnost relaksiranja određenih mjera, ali ne u obimu koji bi mogao nagativno uticati na stabilnost bankarskog sistema“, naveo je Fabris.
On je kazao da su posljedice globalne finansijske krize u velikoj mjeri pogodile i Crnu Goru, naročito građevinarstvo, turizam, metalsku industriju i finansijski sistem, koji su u prethodnom periodu bili nosioci njenog brzog razvoja.
Kriza, koja je počela na bankarskom tržištu, prenijela se i na domaće, i pokazala da se Crna Gora još nije oslobodila hipoteke 90-ih godina prošlog vijeka, što je, prema riječima Fabrisa, za posljedicu imalo povlačenje depozita.
„Stanje u realnom sektoru značajno se pogoršalo, tako da veliki broj preduzeća nije blagovremeno izmirivao kreditne obaveze. Banke su u takvoj situaciji odobravanje kredita svele na minimum, što je dodatno pogoršalo problem nelikvidnosti u privredi“, objasnio je Fabris.
On je dodao da je usljed negativnih kretanja došlo do opadanja nivoa depozita, rasta kredita koji kasne sa otplatom, kao i pogoršane likvidnosti banaka.
Fabris smatra da je prevazilaženje teškoća u bankarskom sektoru dobrim dijelom bilo rezultat adekvatnih i blagovremenih mjera ekonomske politike, među kojima su i one CBCG iz 2007. godine, koje se odnose na administrativna ograničenja kreditnog rasta, pooštrenu politiku rezervacije i izmijenjene obavezne rezerve.
On je podsjetio i da je CBCG u saradnji sa crnogorskom Vladom pripremila Zakon o podršci bankarskom sistemu, kojim je, između ostalog, uvedena puna garancija za depozite i otvorena mogućnost da država kreditira nelikvidne banke i daje garancije za međunarodne kredite.