Guverner CBCG Ljubiša Krgović ocijenio je u subotu da su efekti krize u Crnoj Gori posledica visokog kreditnog rasta
Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Ljubiša Krgović ocijenio je u subotu da su efekti krize u Crnoj Gori posledica visokog kreditnog rasta koji je u 2006. godini bio 125, a u 2007. godini 170 odsto.
Krgović je na samitu guvernera i šefova vodećih banaka zemalja regiona u Bečićima, ukazao da takav kreditni rast, "nezabilježen možda čak i na svjetskom nivou", nije bio praćen kvalitenim upravljanjem rizicima, podizanjem nivoa kapitala i rezervi u bankarskom sektoru.
"Zbog toga se kriza najviše odrazila na otplatu kredita, likvidnost banaka u aktivu, koja je nakon takvog udara postala nekvalitetna", dodao je Krgović.
Guverner crnogorske centralne banke je naveo da je odliv depozota iz banaka bio 250 miliona evra, iako su prvi podaci pokazivali na brojku od 750 miliona evra.
Krgović je rekao da je kriza, pored bankarskog sektora, najteže pogodila proizvodnju aluminijuma, čelika, prerađivačku industriju, građevinarstvo, turizam i tržište kapitala.
"Bez obzira na pozitivne signale sa svjetskih tržišta, i dalje postoji visok stepen neizvjesnosti oko toga koliki će biti privredni rast u Crnoj Gori", kazao je on.
Ocijenio je da je dobra strana krize što infalacija pada od septembra 2008, a priliv stranih direktnih investicija neočekivano je bio visok i zadržao se na prošlogodisnjem nivou, koji je iznosio više od 140 miliona evra.
Krgović je rekao da je zaustavljen pad povjerenja u bankarski sistem, da je popravljena likvidnost zahvaljujući dokapitalizaciji Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i naveo da je toku dokapitalizacija banaka.
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić upozorio je na skupu u Bečićima da bi efekti krize "mogli biti dublji nego što to neki misle i dodao da će građani osjetiti neželjene posledice".
"Vraćanje na prethodni nivo će trajati duže. Nivo problematičnih kredita i broj nezaposlenih tek će se povećavati, iako možda ne onoliko koliko je tržste predviđalo", rekao je Jelašić.
Prema njegovim riječima, penzije će u Srbiji do kraja godine biti zamrznute, a plate će biti realno niže za 12 do 14 odsto, pod uslovom da se ispune prognoze o inflaciji.
Guverner NBS-a je ocijenio da se "isplatila" restriktivna politika NBS "čiji je cilj bio usporavanje a ne zaustavljanje kredita", i dodao da je kredita manje nego prije krize, ali da se njihov broj u aprilu i maju povećao.
"Restriktivna politika centralne banke je u dobrim vremenima obezbijedila rezervu likvidnosti za banke čime su amortizovani efekti krize", dodao je Jelašić.
Predsjednik Izvršnog odbora Hipo Alpe Adria banke Vladimir Čupić je ukazao da sve zemlje u regionu imaju "veliki problem visokog" spoljnog trgovinskog deficita.
Čupić je ocijenio da se problem ne rješava zaduživanjem, već povećanjem izvoza, za šta je potrebno podizanje kvaliteta proizvoda.
On smatra da je za povećanje konkurentnosti zemalja regiona neophodna veća ekonomska saradnja među državama.
(Beta)