Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije se danas izjasnio o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) i Carinskog zakona, zbog neophodnosti dostavljanja dodatnih informacija.
“Ova dva zakona su jako važni i ubijeđen sam da ćemo sa njihovim usvajanjem ostvariti ogromne benefite bez tereta po javne finansije. Oni predstavljaju proces realizacije fiskalne politike na način koji bi doprinio adekvatnijoj i efikasnijoj valorizaciji ogromnih potencijala kojima Crna Gora raspolaže”, saopštio je Žugić.
Odbor se nije izjasnio o predloženim izmjenama i dopunama zakona, jer je većina njegovih članova tražila od predlagača dodatne informacije.
Žugić je rekao da je Vlada u ekonomskoj politici definisala sektor dominantno visokog turizma, energetike i poljoprivrede, kao osnovne prioritete razvoje i rasta.
“Ovi zakoni se upravo odnose na podsticanje realizacije, odnosno valorizaicje resursa tih sektorskih prioriteta, na način što smo objekte za period gradnje i opremanja u visokom turizmu, energetici i proizvodnji u poljoprivredi oslobodili javnih prihoda. Svi objekti koji se izgrađuju i opremaju u tim sektorima, osobođeni su PDV-a za period izgradnje objekata”, objasnio je Žugić.
On je negirao pisanja pojedinih medija da predloženi zakoni pomažu ili doprinose tajkunima, odnosno bogatima.
“Ja se sa tim ne slažem, jer znamo da po prirodi Zakona o PDV-u, sredstava koja se ulažu u izgradnju i opremanje objekata imaju status ulaznog i izlaznog PDV-a. PDV se inače vraća i ovdje nema negativnih reperkusija po sam budžet. Ima pozitivnih elemenata u smislu smanjivanja jedne važne biznis barijere upravo zbog nivoa efikasnosti naše administracije”, rekao je Žugić.
On je saopštio da se izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u predlažu i pojedina odlobođenja od plaćanja tog poreza kod otkupa dugova, kod usluga igara na sreću, kao i na uvoz malih pošiljki robe nekomercijalne prirode i sadržine ličnog prtljaga, koji nije namijenjen komercijalnim potrebama.
“Ovim zakonskim izmjenama obavlja se dodatno pojašnjenje postojećeg rješenja, kojim će se otkloniti nedoumice u vezi uslova neophodnih za odbijanje ulaznog PDV-a”, rekao je Žugić.
Kada je u pitanju Predlog dopune Carinskog zakona, Žugić je rekao da je Vlada željela da kroz sistem carinskih povlastica stvori konkurentan sistem za investiranje i na taj način podstakne ukupan ambijent za investiciona ulaganja i njihov multiplikativni efekat na cjelokupni sistem.
“Visoki turizam, energetika i proizvodnja u poljoprivredi su resursi koji nijesu u dovoljnoj mjeri valorizovani. Ti sektori imaju ogroman potencijal koji, ukoliko što prije i što efikasnije i u što kraćem roku valorizujemo, brojne reperkusije pozitivne na ukupnu ekonomiju su nesporne”, naveo je Žugić.
On je ocijenio da su oba predložena zakona neophodna Crno Gori za dinamiziranje ekonomskog rasta i snaženje konkurentnosti.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, saopštio je da se određene oodredbe predloženih izmjena i dopuna zakona mogu sagledati kao državna pomoć za te tri grane.
“Na taj način favorizujemo one koji već imaju dovoljno novca. Zašto su u pitanju samo objekti sa pet i više zvjezdica? Zašto ne sa tri ili četiri?”, pitao je Đukanović.
Žugić je objasnio da su uzeti objekti sa pet ili više zvjezdica, jer je visoki turizam za Crnu Goru prioritet.
“Želimo li sindikalni ili visoki turizam”, pitao je Žugić.
Đukanović je rekao da se državno preduzeće Plodovi, čija je osnovna djelatnost otkup poljoprivrednih proizvoda, bavi i uvozom i tako izaziva nestabilnosti na tržištu.
“Sredite poslovanje Plodova koje unosi nestabilnost i nesigurnost kod poljoprivrednih proizvođača”, poručio je Đukanović.
Žugić je saopštio da niko nema pravo da pravi poremećaje na tržištu, a najmanje državne kompanije.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, smatra da će, ukoliko se usvoje ta dva predložena zakona, biti direktnih negativnih efekata po budžet.
O indirektnim efektima, kako je dodao, može se samo nagađati.
“Generalno sam na stanovišu da su strane direktne investicije samo dodatak domaćoj akumulaciji odnosno kaptalu. Na ovaj način tjerate domaće investitore da idu u of šor zonu i formiraju firme koje imaju sjedište u inostranstvu i na taj način vraćaju novac koristeći poreske i carinske preferencije, kako ih vi nazivate u zakonu”, kazao je Damjanović.
On je dodao da kada se nekom investitoru daju carinske i poreske preferencije, to znači da mu se daje državna pomoć.
Odbor je tražio od skupštinskog Odbora za evropske integracije mišljenje o tome da li su predložene izmjene i dopune Zakona o PDV-u i Carinskog zakona usklađene sa Sporazumom o stabilizacijui i pridruživanju.
Žugić je saopštio da nema više procedure ulaznog i izlaznog PDV-a, već oslobađanje, kako bi se na efikansiji način i u što kraćem roku valorizovali ogromni potencijali.
“Siguran sam da u Crnoj Gori nemamo dovoljno likvidnosti da sami valorizujuemo naše resurse”, smatra Žugić.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, naveo je da mu nije jasno kako oslobađanje od PDV-a i carina nema štete po budžet.
“Prepuni smo zakona koje ne poštujemo, a koji su dosta jednostavniji od predloženog", kazao je Tuponja.
Kada je u pitanju odlobađanje od PDV-a u sektoru turizma, on je dodao da nije u redu da to isto ne važi za “nekog našeg čovjeka” koji se bavi turizmom.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, rekao je da moraju podsticati kompanije da ulažu u realni sektor.
“Nemojte da imamo strah da će se neko obogatiti, ako je sve po zakonu”, poručio je Jelić.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, smatra da je potrebno da Crna Gora poreskim sistemom učini atraktivnijim prostor za biznis i novo zapošljavanje.
On je, kao zamjerku, naveo što su u obrazloženju zakona date tehničke stvari i da je trebalo da bude detaljnije.
“Da li postoji prostor da se zloupotrebljavaju predloženi zakoni i da li se uvodi različit tretman domaćih i stranih investitora”, pitao je Šehović.
Njega je zanimalo postoje li projekcije fiskalnog efekta od usvajanja dopune Carinskog zakona.
Odbor je usvojio i Predlog izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji.