Vlada je danas usvojila Program ekonomskih reformi za period od ove do 2017. godine, koji u osnovnom scenariju predviđa stopu rasta od 3,5 odsto u ovoj godini.
„U prilog tome da možemo da vjerujemo u realizaciju ove stope rasta govori upravo odgovoran pristup u procjeni državnih i stranih direktnih investicija u ovoj godini. Taj pristup podrazumijeva koliko će se zaista sredstava efektuirati u faktore proizvodnje u ovoj godini“, rekla je Stanković nakon sjednice Vlade.
Ona je dodala da je bankarski sektor potvrdio da je rast od 4,5 odsto u kreditima realan, tako da se po tom osnovu može očekivati 100 miliona eura plasiranih kredita. Podsticaj rastu će, prema njenim riječima, dati i sredstva Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od oko 80 miliona eura za različite kreditne linije namijenjene, prije svega, novim projektima, preduzetnicima i poljuprivredi.
Stanković je navela da je deficit javnih finansija projektovan na nivou od 5,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug na 69 odsto, na šta je uticala izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa.
„Jeste da je na fiskalne pokazatelje uticaj negativan, međutim, ako bismo odlučili da stagniramo, sigurno ne bi bilo ulaganja u infrastrukturu, koja predstavlja podršku ekonomskom rastu i bez koje ne bi bilo ekonomskog i društvenog razvoja“, saopštila je Stanković.
Ona je dodala da će fokus ekonomske politike u ovoj godini srednjoročno biti na otklanjanju prepreka rastu, čime se postiže konkurentnost crnogorske ekonomiije. Cilj fiskalne politike je, prema njenim riječima, postizanje održivosti javnih finansija kroz smanjenje tekuće javne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu.
„Održivost javnih finansija se mora postići kroz ekonomski rast i finansiranje dospjelih obaveza iz ekonomskog rasta. U tom kontekstu u srednjem roku imamo projektovane stope od 3,8 odsto na prosječnom godišnjem nivou, pad deficita javnih finansija na četiri odsto u 2017. i pad javnog duga na 65,7 odsto u 2019. godini“, kazala je Stanković.
Ona je navela da je napravljen i scenario nižeg rasta, koji podrazumijeva slabije indikatore i iznosi 2,1 odsto.
„Osnovna pretpostavka u realizaciji ovog scenarije jeste da se ne realizuju investicije u mjeri u kojoj su procijenjene“, rekla je Stanković i dodala da bi država trebalo da unaprijedi poslovni ambijent za lakše poslovanje i da obaveze izvršava u zakonom predviđenim rokovima.
Ona je saopštila da postoji rizik da projekcija od 3,5 odsto neće biti ostvarena, ukoliko investicije ne budu u procijenjenom iznosu. Ta procjena je da se 412 miliona eura u ovoj godini efektuira na tržištu.
„Ukoliko bi se posmatrali izvorni prihodi javnih finansija i tekuća javna potrošnja, deficit bi bio znatno niži i iznosio bi između nula i jedan. Međutim, kako smo ušli u relauzacju autoputa, deficit prelazi limitiranih tri odsto“, saopštila je Stanković.
Ona je objasnila da se drugi dio Programa ekonomskih reformi odnosi na sektorske strukturne reforme u funkciji ekonomskog rasta i konkurentnosti.
„Identifikovali smo 18 prioritetnih mjera kojima ćemo podržati sektorske politike. Izbor tih mjera se zasniva na nekoliko kriterijuma, među kojima je prvi umanjivanje ili otklanjanje prepreka rasta, kroz uklanjanje disbalansa na tržištu rada, unaprijeđenje istraživanja i inovacija u pravcu povećanja konkurentnosti domaćih preduzeća, poboljšanje biznis okruženja i eksterne pozicije zemlje i izgradnju infrastrukture koja bi podržala ekspanzivni rast ekonomije“, saopštila je Stanković.
Ona je dodala da su mjere birane tako da njihov uticaj na konkurentnost bude direktan i vidljiv već naredne godine. Svrstane su u pet grupa, a svaka od mejra ispunjava i preporuke Evropske komisije (EK).
Mjere se odnose na izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, pripremu prostorno-planske dokumentacije za Jadransko-jonski autoput, modernizaciju željezničke mreže, povezivanje elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom, izgradnju i obnovu infrastrukture u ruralnim područjima i unaprijeđenje komunalne infrastrukture.
„U drugu grupu mjera spada reforma upisne politike ustanova viskog obrazovanja, program stručnog osposobljavaja visokoškolaca i izgradnja inovaciono-preduzetničkog centra – Tehnopolis u Nikšiću“, rekla je Stanković.
Ona je kazala da je treća grupa mjera usmjerena na pružanje finansijske podrške malim i srednjim preduzećima (MSP), unaprijeđenje institucionalnih i administrativnih kapaciteta za podršku tom sektoru i poboljšanje turističke ponude kroz izgradnju neophodne infrastrukture na skijalištima.
„Mjere će biti usmjerene i na jačanje institucionalnog okvira za izvršenje ugovora, unaprijeđenje procesa izdavanja građevinskih dozvola, online dostupnost javnih usluga i implementaciju informacionog sistema za razmjenu podataka iz registra državnih organa“, saopštila je Stanković.
Posljednja, peta grupa mjera odnosiće se na povećanje konkurentnosti preduzeća kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda i unaprijeđenje kvaliteta, promociju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i unaprijeđenje institucionalnog okvira za promociju i podsticanje investicija sa naglaskom na prerađivačku industriju.
Stanković je saopštila da Vlada prvi put od ove godine ima obavezu da Program ekonomskih reformi za period od ove do 2017. godine, u postojećoj formi i strukturi, dostavi EK, kao dokument koji predstavlja sveobuhvatni prikaz ekonomskog upravjanja u zemlji kandidatu.