Gusari su zapravo bili avangarda kapitalističke demokratije, imali su ustav, održavali izbore i uživali u blagodetima socijalnog osiguranja!
Profesor ekonomije na Univerzitetu Mejson u Vašingtonu, Piter Lison, smatra da gusari nisu samo svirepi razbojnici i pljačkaši, već i avangarda kapitalističke demokratije. - Gusari su od vajkada imali ustav, održavali izbore i uživali u blagodetima socijalnog osiguranja
Gusari se uglavnom smatraju svirepim razbojnicima koji krstare morima i pljačkaju trgovačke i putničke brodove, ali o tome ima i sasvim drugačijih mišljenja, poput onoga koji je ovih dana iznio američki profesor Piter Lison.
Lison, profesor ekonomije na Univerzitetu Mejson u Vašingtonu, čovjek koji je sebi dao nezahvalan zadatak da poboljša imidž gusara, kaže da je našao dokaze da su se pojedine piratske družine iz 18. vijeka držale pisanih pravila i principa koji će decenijama kasnije ući u američki ustav.
"Imamo sačuvana tri do četiri piratska ustava", izjavio je Lison američkim medijima, navodeći da su gusari djelovali poštujući demokratska pravila koja su sami postavljali i po kojima su donosili odluke, dijelili plen i uspostavljali sistem socijalne zaštite.
Jedan takav tekst, koji se dovodi u vezu s kapetanom Bartolomejom Robertsom (poznatijim po nadimku Crni Bart), velškim gusarom koji je harao Karibima tokom 18. vijeka, daje nam prilično jasan uvid u strukturu piratskog društva.
"Imali su pravila o pušenju, piću i kocki kao i, naravno, niz normalnih pravila ponašanja kojima se štiti svaki društveni poredak, poput zabrane nasilja i krađe, a bile su predviđene i mjere za njihovo sprovođenje u djelo", objasnio je Lison.
"Gusarsko društvo se razlikuje od drugih kriminalnih organizacija", kazao je on, navodeći primjer hijerarhijski postavljene sicilijanske mafije.
"Na gusarskom brodu je bilo sasvim drugačije nego u mafiji. Vođe su, na primjer, bile vođe samo zato što su ih njihovi ljudi izabrali", piše Lison u svojoj knjizi "Nevidljiva kuka".
Po njenu, ekonomija, naročito ona koju je zagovarao pionir političke ekonomije, Škotlanđanin Adam Smit (1723-1790), još bolje objašnjava njihovo ustrojstvo.
"Oni su se držali utvrđenih pravila zato što su im ona jednostavno omogućavala veću zaradu", objasnio je Lison.
To je funkcionisalo po sistemu: "Obojica smo lopovi, jer ti voliš da kradeš, a volim i ja. Obojica smo nasilnici, jer ti voliš da ubijaš ljude, a volim i ja. Zato je neophodno da među lopovima bude uspostavljen kodeks časti".
Postojale su kazne - i to veoma stroge, poput bičevanja koje se često primenjivalo, ali bilo je i pokušaja da se podstiče "dobro" vladanje.
Da bi se posada navela da pruži sve od sebe tokom bitke, došlo se na ideju da bude uspostavljen sistem nadoknade za minuli rad i za privremenu nesposobnost zbog bolesti ili povrede. Tako su povređeni i stariji gusari dobijali dio plena iako više nisu mogli da učestvuju u napadima.
Lison je upozorio da i današnji somalijski gusari razvijaju sličan sistem koji je piratima sa Kariba svojevremeno omogućio da budu među najuspešnijim kriminalcima u istoriji.
(MONDO)