Krizni porez ostaće na snazi i u narednoj godini, ali će stopa biti smanjena 33 odsto, sa 15 na 13 odsto, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić.
On je rekao da se Ministarstvo aktivno bavi fiskalnom politikom koja, kroz proces konsolidacije prihodne i rashodne strane budžeta i odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese ozdravljenju javnih finansija i dinamiziranju privrednog rasta.
“U tom pravcu smo definisali srednjeročnu strategiju, čiji je osnovni cilj stvaranje preduslova za vođenje aktivnih sektorskih politika i privlačenje investicija”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.
Strategija, kako je naveo, počiva na tri osnovna elementa - uvođenje fiskalnih preferencija za sektorske prioritete, iznalaženje novih izvora prihoda i promjenu sistema oporezivanja na način da se utiče manje negativno na ekonomski rast, kroz strukturu stopa javnih prihoda.
On je podsjetio da zbog potrebe fiskalne konsolidacije penzije nijesu usklađivane prošle i ove godine, što je bila privremena mjera.
“Poštujući visok stepen razumijevanja koje su penzioneri pokazali i u namjeri da se sačuva standard najstarije i najranjivije kategorije stanovništva, nedavnim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) predloženo je „odmrzavanje“ penzija od naredne godine. Time je obezbijeđeno da se penzije usklađuju samo u slučaju rasta parametara koji se koriste za njihovo usklađivanje, dok se, u slučaju njihovog negativnog kretanja, penzije neće smanjivati”, objasnio je Žugić.
Sa druge strane, nastoje da zaštite standard penzionera, sa najnižim primanjima, kroz socijalno-humanitarna davanja, u vidu jednokratnih novčanih pomoći, subvencija za odmor i oporavak, zimnicu i participaciju u dijelu stambene izgradnje.
“Srednjeročnim budžetskim projekcijama predviđeno je povećanje sredstava za penzije i to na 413,6 miliona EUR u narednoj, 421,6 miliona u 2016. i 429,6 miliona u 2017. godini. Ovo povećanje je posljedica predviđenog rasta broja penzionera i očekivanog blagog rasta penzija, a finansiraće se iz naplate doprinosa, dok će nedostajuća sredstva biti nadomještena iz opštih prihoda budžeta”, precizirao je Žugić.
Imajući u vidu, kako je rekao, negativno kretanje parametara za usklađivanje penzija, odnosno pad indeksa potrošačkih cijena i smanjenje prosječne zarade u ovoj godini, po trenutnoj formuli za usklađivanje, penzije bi u narednoj godni bile smanjene, što se neće desiti jer je uveden mehanizam zaštite.
“Blagi rast penzija može se, na osnovu projekcija rasta zarada i inflacije, očekivati u 2016. godini. Što se zarada tiče, smatramo da najprije treba sistemski urediti ovu oblast, što je i intencija Zakona o zaradama u javnom sektoru”, rekao je Žugić.
Kada je riječ o projektu izgradnje autoputa, Žugić je kazao da je to ulaganje ozbiljno, ali ne i preteško opterećenje javnih finansija.
“Godišnji anuiteti će iznositi 45 do 50 miliona EUR, što ne vidimo kao značajno opterećenje za javne finansije. U posljednjih pet godina, ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu iznosila su 209 miliona, odnosno preko 40 miliona godišnje iz budžeta. Za nedostajući segment za otplatu anuiteta obezbijedićemo, kroz proces fiskalne konsolidacije, nove izvore finansiranja (učešce u cijeni goriva, povećanje akciza za takozvanu „destruktivnu“ potrošnju) i nastaviti da sistematično radimo na daljoj racionalizaciji koja neće ugroziti standard građana”, ocijenio je Žugić.
Taj projekat, kako je rekao, ne doživljavaju kao put u „dužničko ropstvo“, već kao priliku za ubrzanje ekonomskog rasta i podizanje standarda građana. Autoput će značiti integrisanje sjevera i stvaranje preduslova za efikasnije korišćenje potencijala.
On je naveo i da plaćanje poreza i doprinosa na zarade je od posebnog značaja, kako sa stanovišta finansiranja penzionog i zdravstvenog fonda, tako i u pogledu ostvarivanja prava zaposlenih.
“Ustanovljeno je da sve češće određene kategorije poslodavaca isplaćuju zarade bez poreza i doprinosa, čime direktno ugrožavaju prava zaposlenih. Stoga smo ocijenili neophodnim da se takve pojave sankcionišu kroz krivično zakonodavstvo”, rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, pošto postoje prigovori za to rješenje, otvoreni su da u tijesnoj komunikaciji sa asocijacijama privrednika, daju podsticaj za solventna, ali nelikvidna preduzeća, odnosno one kompanije koje imaju potencijal za oporavak, i to kroz izmjenu Uredbe o odlaganju poreskog duga.
“U tom pravcu smo definisali srednjeročnu strategiju, čiji je osnovni cilj stvaranje preduslova za vođenje aktivnih sektorskih politika i privlačenje investicija”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.
Strategija, kako je naveo, počiva na tri osnovna elementa - uvođenje fiskalnih preferencija za sektorske prioritete, iznalaženje novih izvora prihoda i promjenu sistema oporezivanja na način da se utiče manje negativno na ekonomski rast, kroz strukturu stopa javnih prihoda.
On je podsjetio da zbog potrebe fiskalne konsolidacije penzije nijesu usklađivane prošle i ove godine, što je bila privremena mjera.
“Poštujući visok stepen razumijevanja koje su penzioneri pokazali i u namjeri da se sačuva standard najstarije i najranjivije kategorije stanovništva, nedavnim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) predloženo je „odmrzavanje“ penzija od naredne godine. Time je obezbijeđeno da se penzije usklađuju samo u slučaju rasta parametara koji se koriste za njihovo usklađivanje, dok se, u slučaju njihovog negativnog kretanja, penzije neće smanjivati”, objasnio je Žugić.
Sa druge strane, nastoje da zaštite standard penzionera, sa najnižim primanjima, kroz socijalno-humanitarna davanja, u vidu jednokratnih novčanih pomoći, subvencija za odmor i oporavak, zimnicu i participaciju u dijelu stambene izgradnje.
“Srednjeročnim budžetskim projekcijama predviđeno je povećanje sredstava za penzije i to na 413,6 miliona EUR u narednoj, 421,6 miliona u 2016. i 429,6 miliona u 2017. godini. Ovo povećanje je posljedica predviđenog rasta broja penzionera i očekivanog blagog rasta penzija, a finansiraće se iz naplate doprinosa, dok će nedostajuća sredstva biti nadomještena iz opštih prihoda budžeta”, precizirao je Žugić.
Imajući u vidu, kako je rekao, negativno kretanje parametara za usklađivanje penzija, odnosno pad indeksa potrošačkih cijena i smanjenje prosječne zarade u ovoj godini, po trenutnoj formuli za usklađivanje, penzije bi u narednoj godni bile smanjene, što se neće desiti jer je uveden mehanizam zaštite.
“Blagi rast penzija može se, na osnovu projekcija rasta zarada i inflacije, očekivati u 2016. godini. Što se zarada tiče, smatramo da najprije treba sistemski urediti ovu oblast, što je i intencija Zakona o zaradama u javnom sektoru”, rekao je Žugić.
Kada je riječ o projektu izgradnje autoputa, Žugić je kazao da je to ulaganje ozbiljno, ali ne i preteško opterećenje javnih finansija.
“Godišnji anuiteti će iznositi 45 do 50 miliona EUR, što ne vidimo kao značajno opterećenje za javne finansije. U posljednjih pet godina, ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu iznosila su 209 miliona, odnosno preko 40 miliona godišnje iz budžeta. Za nedostajući segment za otplatu anuiteta obezbijedićemo, kroz proces fiskalne konsolidacije, nove izvore finansiranja (učešce u cijeni goriva, povećanje akciza za takozvanu „destruktivnu“ potrošnju) i nastaviti da sistematično radimo na daljoj racionalizaciji koja neće ugroziti standard građana”, ocijenio je Žugić.
Taj projekat, kako je rekao, ne doživljavaju kao put u „dužničko ropstvo“, već kao priliku za ubrzanje ekonomskog rasta i podizanje standarda građana. Autoput će značiti integrisanje sjevera i stvaranje preduslova za efikasnije korišćenje potencijala.
On je naveo i da plaćanje poreza i doprinosa na zarade je od posebnog značaja, kako sa stanovišta finansiranja penzionog i zdravstvenog fonda, tako i u pogledu ostvarivanja prava zaposlenih.
“Ustanovljeno je da sve češće određene kategorije poslodavaca isplaćuju zarade bez poreza i doprinosa, čime direktno ugrožavaju prava zaposlenih. Stoga smo ocijenili neophodnim da se takve pojave sankcionišu kroz krivično zakonodavstvo”, rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, pošto postoje prigovori za to rješenje, otvoreni su da u tijesnoj komunikaciji sa asocijacijama privrednika, daju podsticaj za solventna, ali nelikvidna preduzeća, odnosno one kompanije koje imaju potencijal za oporavak, i to kroz izmjenu Uredbe o odlaganju poreskog duga.