U Predlogu zakona o budžetu nije iskazan rast neizmirenih obaveza, a određeni rizik je vezan i za projekcije poreza na dohodak građana i doprinosa za socijalno osiguranje, ocijenili su predstavnici Državne revizorske institicije.
“Iz iskustva znamo da smo svake godine imali rast neizmirenih obaveza. To je jedna rizična tačka na koju upozoravamo”, kazao je Dabović.
Na sjednici su danas mišljenje o predloženom zakonu, osim predstavnika DRI, iznijeli i predstavnici Centralne banke (CBCG), nevladnih organizacija (NVO), Saveza sindikata (SSCG), Unije slobodnih sindikata (USSCG), Unije poslodavaca (UPCG), kao i predstavnici radnika određenih preduzeća.
Sjednica je prekinta i biće nastavljena u srijedu kada bi mišljenje o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu trebalo da saopšte i članovi Odbora.
Dabović je rekao da je DRI uočila i drugi rizičan dio koji je vezan za projekcije poreza na dohodak građana i dorinosa za socijalno osiguranje.
“Ako uporedimo planirane iznose za narednu godinu sa ovom godinom vidjećemo da povećanje poreza na dohodak građana nije pratilo korespodentno povećanje doprinosa za socijalno osiguranje. Ta dva iznosa trebalo bi da budu uravnoteženi, jer se isplata obavlja po automatizmu, odnsno kada se isplate porezi tada se isplate i doprinosi”, objasnio je Dabović.
On je ocijenio da to nosi određeni stepen rizika, ali ne veliki.
“To može da bude 15 do 20 miliona eura”, precizirao je Dabović.
Za DRI je, kako je naveo, sa aspekta tehnike funkcionisanja samog budžeta problematičan i dio koji se odnosi na iskazivanje deficita.
DRI je dala i upozorenje u vezi strategije za penzije i ocijenila da treba napraviti oprez sa koje će se osnovice kasnije usklađivati rast penzija.
Ministar finansija Radoje Žugić je, komentarišući rizike koje je Dabović naveo vezano za potencijalne skrivene neizmirene obaveze, rekao da je u punoj mjeri saglasan sa tim, jer je, kako je objasnio, naslijeđen dio obaveza.
“Oko projekcija vezanih za porez na dohodak građana i doprinosa za socijalnog osiguranja predložio sam da se zarade moraju isplaćivati u bruto iznosu, a ne u neto kategoriji i da se to sankcioniše na jasan i zakonit način”, rekao je Žugić.
On je, obrazlažući Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, kazao da je Vlada u budžetskoj politici planirala i restrukturiranje kapitalnog budžeta od onog koji znači manji uticaj na ekonomski rast, prema segmentima koji znače dinamiku rasta i veći nivo stvaranja novih vrijednosti.
“U narednoj godini zarade bi trebalo da ostanu na istom nivou sve do momenta dok dođemo do održivog nivoa javne potrošnje odnosno do ravnoteže prihoda i rashoda u budžeta, a mislim da smo jako blizu tom cilju, posebno tekućeg budžeta za koji u ovoj godini imamo planiran deficit u nivou od 29,7 miliona eura”, rekao je Žugić.
On je dodao da je Vlada predloženim tekstom zakona planirala i odmrzavanje penzija.
“Veliku ozbiljnost u našim prioritetima posvetili smo socijalnim izdacima. Takođe smo u prioritetima budžeta planirali i značajniju kapitalnu potrošnju, odnosno finansiranje dionice autoputa Bar-Boljari”, saopštio je Žugić.
On je rekao da je Vlada definisala i nova zaduženja, ali da se njihov dominantan dio odnosi na dospjeće obaveza iz ranijeg perioda i da one iznose 398,1 milion eura.
“Kapitalni budžet smo koncipirali na način da se smanji učešće potrošnje koja nema dominantno razvojni karakter, odnosno ovaj elemenat preusmjeri ka segmentu koji je u funkciji dinamiziranja ukupnog ekonomskog rasta”, rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, izvorni prihodi budžeta za narednu godinu iznose 1,33 milijarde eura, dok su rashodi nešto veći.
“Kapitalni budžet je ove godine značajno veći nego prehodnih i on je na nivou od 284,2 miliona eura”, rekao je Žugić.
Predstavnik CBCG Milica Kilibarda saopštila je da su mjere fiskalne konsolidacije počele da daju pozitivne rezultate koje se manifestuju u izmjeni regulative, povećanju javnih prihoda, sniženju nivoa sive ekonomije, kao i sniženju budžetskog deficita.
“Ostvareno je značajno povećanje prihoda u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na plan za isti period i to za 66,6 miliona eura ili 6,5 odsto”, precizirala je Kilibarda.
CBCG je dala preporuku da se nastavi sa povećanjem aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u cilju daljeg povećanja naplate poreskih prihoda.
“I ove godine kao i prethodnih godina ističemo rizike dodatnog zaduženja i to za kreditne aranžmane u iznosu od 137 miliona eura i deset miliona EUR za kupovinu nekretnina, zatim izdate garancije u iznosu od 101,6 miliona eura i preuzimanje duga u iznosu od oko 7,7 miliona eura ”, rekla je Kilibarda.
Ona je napomenula da izgradnja dionice autoputa Bar-Boljari predstavlja veliki izazov za javne finansije.
“Stoga CBCG smatra da treba voditi računa da javni dug ne postane neodrživ, odnosno da treba nastaviti sa vođenjem fiskalne konsolidacije i pored do sada ostvarenih pozitivnih rezultata”, rekla je Kilibarda.
U CBCG smatraju i da je ptrebno pažljivo kontrolisati dug jedinica lokalne samouprave.
Predstavnik UPCG, Suzana Radulović, posebno se osvrnula na borbu protiv sive ekonomije i ocijenila da je potrebno sistemski prići problemu uključivanja u legalne tokove onih koji rade potpuno na crno.
“Potrebno je sistemski prići izmjeni svih propisa koji regulišu te stvari”, rekla je Radulović.
Kada je u pitanju fleksibilizacija tržišta rada, Radulović očekuje da će se nakon dvije godine konačno pristupiti izmjenama Zakona o radu, jer je to, kako je ocijenila, neminovnost.
Radulović je zanimalo da li se razmišlja o mogućnosti promjene modaliteta obračuna zarade.
“Nijesu problem visoke stope poreza. Nijesu visoke ni stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ali ono što je problem za većinu privrede je veliko opterećenje cijene rada, jer zbog postojeće metodologije u odnosu na propisane stope mi imamo duplo fiskalno opterećenje”, smatra Radulović.
Žugić je rekao da je saglasan da je čitava javna potrošnja teret privredi. On smatra da se u mjeri mogućeg mora naći način da se rastereti krhka ekonomija kako se ne bi ugrozio ionako zdrav elemenat realne ekonomije.
“Moramo jačati konkurentnost ekonomije i moramo planirati dinamiku ekonomskog rasta”, rekao je Žugić.
On je kazao da je prema nekim istraživanja neutralnih subjekata vrlo visok stepen sive ekonomije u Crnoj Gori, posebno crne.
“Moramo neegalni rad uključiti u legalne tokove. Pripremili smo po tom osnovu novi zakon koji se odnosi na poresku administraciju, gdje će se proširiri i osnažiti ovlašćenja poreske administracije”, kazao je Žugić.
Predstavnik USSCG Vukašin Zogović smatra da su se stekli uslovi za pregovore o povećanju zarada, kao i da je bilo prostora za povećanje zarada.
Predstavnik bivših adnika “Radoje Dakića”, Milan Vukčević, rekao je da borba radnika za njihova prava traje 12 godina, od čega je tri godine trajao parnični postupak, a osam godina izvršni.
“Imamo pravnosnažnu presudu. Presuda je jasna, ali Vlada ne poštuje sudsku vlast”, rekao je Vukčević.
On je zatražio da Odbor djeluje amandamnski na Predlog zakona i da se počnu rješavati problemi radnika.
Žugić je kazao da razumije probleme i zahtjeve radnika, ali da nije za to da se povoljnijim uslovima penzionisanja bilo kojih radnika, mimo zakonskih okvira, ugrozi održivost najavažnijeg i najobimnijeg segmenta javne potrošnje, a to je penzijska potrošnja.
Predstavnik Insitituta alternativa, Marko Stošić, naveo je da je primjetan rast ugovora o djelu kao vid zapošljavanja u javnoj upravi, na šta je upozoravala DRI.
On smatra i da je kapitalni budžet predstavljen na jedan netransparentan način.
“Tu osim autoputa imamo i više od 120 projekata, na ko je ide preko 80 miliona eura, a obrađeni su na 15-ak stranica”, zaključio je Stošić.