Crna Gora bi do kraja naredne godine mogla da dobije pozivnicu za članstvo u NATO-u, smatraju pojedini analitičari u Vašingtonu, navodeći da je riječ o relativno lakoj odluci za Alijansu.
Bivši američki ambasador pri NATO-u, Kurt Volker, razočaran je što pozivnica Crnoj Gori nije upućena ove godine.
„Ako uporedite gdje je Crna Gora danas sa prethodnim rundama proširenja NATO-a, situacija nije lošija nego što je bila u pojedinim državama kada su bile pozvane da se pridruže. Drugo, crnogorski lideri uložili su izuzetne napore poslednjih nekoliko godina da se pripreme za pozivnicu NATO-a. Mogu da se suoče sa određenim oštrim reakcijama ukoliko ne bude daljeg napretka“, naveo je on.
Volker smatra da bi odluka o priključenju Crne Gore trebalo da bude laka, navodeći da se nada da bi to moglo da se dogodi naredne dvije godine.
„To je ipak teško predvidjeti, jer ako to nismo uradili ove godine, šta još treba da se dogodi da bi se promijenila računica i u Sjedinjenim Državama i u Evropi. Tokom dosadašnjeg Obaminog mandata nije bilo proširenja NATO-a, zbog čega bi preduzimanje tog konačnog koraka moglo da bude pitanje njegovog legata“, kazao je on.
Visoki saradnik Centra za transatlanske odnose, pri Univerzitetu Džons Hopkins, Majkl Halcel, ocijenio je da je moguće, možda čak i vjerovatno da Podgorica do kraja naredne godine realizuje svoj cilj.
„Ne bi trebalo da postoji zabrinutost u pogledu proširenja koje bi obuhvatalo samo jednu zemlju. Zašto mora biti više od jedne zemlje, to nema smisla. Mislim da bi stanovnici drugih balkanskih država koje žele da postanu članice, ali koje još nisu ispunile uslove, bile ohrabrene pridruživanjem Crne Gore NATO-u“, rekao je on.
Prema riječima Halcela, Crnogorci su sproveli ozbiljne reforme i uprkos pojedinim problemima i nalaze se na pravom putu.
„Mislim da bi Crna Gora trebalo da bude primljena, ukoliko ispuni uslove zato što član 10 Sjevernoatlantskog ugovora kaže da bi svakoj državi u sjevernoatlantskom području koja može da unaprijedi njegovu bezbjednost, i koja je demokratski uređena, trebalo dozvoliti da se pridruži. Definitivno, ni jedna druga sila ne bi trebalo da ima pravo veta. To ne dolazi u obzir“, kazao je on.
Analitičari smatraju da Crnoj Gori u prilog ide i njen geografski položaj.
„Ukoliko Crna Gora postane članica, cijela sjeverna mediteranska obala, od Turske do Atlantika bila bi teritorija NATO“, rekao je Halcel.
Prema riječima Volkera, riječ je o dijelu obale koja je sa obje strane povezana sa zemljama koje su već članice NATO-a, u pitanju je mala populacija, sa malom vojskom koja relativno efikasno može da funkcioniše sa oružanim snagama NATO-a, sa kojima je već sarađivala.