Izuložba u čast njemačkog diplomate koji je i u vrijeme Adolfa Hitlera predstavljao politiku jedne drugačije Nemačke
U Bijelom dvoru otvorena izložba posvećena Ulrihu fon Haselu koji je službovao u Beogradu i bio blizak sa kraljem Aleksandrom Prvim i knezom Pavlom
Ulrih fon Hasel Izložba u čast Ulriha fon Hasela (1881 – 1944), njemačkog diplomate koji je i u vrijeme Adolfa Hitlera predstavljao politiku jedne drugačije Nemačke, otvorena je juče u prostorijama Bijelog dvora. Fon Hasel je poslednje godine Vajmarske Republike (1930/32), neposredno prije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj, proveo na službi u Beogradu i imao je bliske odnose sa kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem i knezom Pavlom.
Volfram Mas, ambasador Njemačke u Srbiji, kaže za „Politiku” da je Ulrih fon Haselradio na koncepcijama njemačke spoljne politike poslije državnog udara, odnosno atentata na Hitlera 20. jula 1944. godine. Eksplozivna naprava koju je u "firerovom” štabu „Vučja jama” i istočnoj Pruskoj postavio pukovnik Klaus fon Štaufenberg nije usmrtila Hitlera a vodeći zavjerenici su pogubljeni, među njima i Fon Hasel.
"Između ostalog, hrabri ljudi poput njega dali su nam moralno opravdanje za novi početak demokratske Njemačke, pošto je bilo dosegnuto dno njemačke istorije", rekao je Mas napominjući da je 23. maja obilježeno 60 godina od usvajanja Osnovnog zakona – ustava Njemačke.
Tokom službovanja u Beogradu Fon Hasel je sklopio prijateljstvo sa kraljem Aleksandrom Prvim i knezom Pavlom. To prijateljstvo se nastavilo i poslije njegovog postavljanja za ambasadora u Rimu. O bliskim odnosima Fon Hasela i kraljevskog dvora svjedoči i pismo koje je uputio svojoj supruzi na vijest o ubistvu kralja Aleksandra u Marseju 9. oktobra 1934. godine: „Još sam potpuno preneražen viješću iz Marseja… Posledice unutar Jugoslavije i spolja su nepredvidive. Odmah sam išao u jugoslovensko izaslanstvo gdje još nisu primili vijest, nego su stajali okolo kao gromom ošinuti”.
Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević u izjavi za „Politiku” objašnjava da je Fon Hasel u Beogradu službovao u periodu obeleženom političkim posledicama tragičnog obračuna u Narodnoj skupštini, kao što su suspenzija Ustava, promjena imena i unutrašnje organizacije države.
"U Njemačkoj su se odvijali ništa manje značajni politički potresi i kraj Vajmarske republike. U takvim prilikama poslanik Fon Hasel je zastupao onu politiku koju je smatrao celishodnom za dugoročan interes njemačkog naroda, a kralj Aleksandar politiku koju je smatrao jedinom mogućom za interes svoje zemlje", objašnjava prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević i ističe da su se te politike razilazile u onom dijelu koji se odnosio na specifične nacionalne interese svojih zemalja.
Ipak, kralj Aleksandar Prvi i Fon Hasel su se složili u bojazni od divljanja fašizma u Italiji i teritorijalnih pretenzija „dučea” Benita Musolinija prema Kraljevini Jugoslaviji.
"I to ih je učinilo u izvjesnom smislu saveznicima. Takvo neobično savezništvo ovjereno je činjenicom da su kralj Aleksandar 1934. i Fon Hasel 1944. godine pali kao žrtve svojih uvjerenja i politike suprotstavljanja ideologiji nacionalsocijalizma i fašizma", kaže prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević.
Na izložbi u Bijelom dvoru posvećenoj ovom hrabrom i nepokolebljivom njemačkom diplomati mogu se vidjeti njegova dokumenta, fotografije, pisma…
(MONDO, na slici: Hasel levo)