Članovi Odbora za bezbijednost i odbranu većinom glasova danas su usvojili izvještaje o radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i o stanju sistema zaštite i spašavanja za prošlu godinu.
Na danas nastavljenoj 26.sjednici Odbora, poslanici su većinom glasova usvojili Izvještaj o radu MUP-a, uz konstataciju da su aktivnosti tog resora u posmatranom periodu bile usmjerene na izvršavanje normativnih aktivosti u pravcu staranja o primjeni zakona, programskih aktivnosti i izvršavanju obaveza predviđenih aktima Vlade.
U zaključcima o Izvještaju se navodi da Odbor naglašava važnost sprovođenja aktivnosti Ministarstva na realizaciji i izvršavanju obaveza iz akcionih planova za pregovaračka poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, kao i sprovođenja aktivnosti predviđenih Godišnjim nacionalnim programom, u svijetlu procesa evropskih i evroatlantskih integracija.
Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) nisu podržali Izvještaj, kao ni prvi zaključak zbog, kako je objasnila poslanica Snežana Jonica, opredijeljenosti te partije prema NATO-u.
U usvojenim zaključcima se navodi i da Odbor insistira na nastavku preduzimanja potrebnih mjera kod krivičnih djela kao što su napadi na novinare i imovinu medija, ali i na intenziviranju aktivnosti na tom planu i posebno važnim cijeni unapređenje efikasnosti na planu iniciranja i sprovođenja finansijskih istraga.
Direktor Direktorata za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Mirsad Mulić izložio je izvještaj o radu tog tijela za prošlu godinu i stanju sistema zaštite i spašavanja, navodeći da je ta godina bila relativno mirna sa aspekta vanrednih situacija.
On je kazao da su u Direktoratu takvu situaciju iskoristili kako bi se posvetili unapređenju rada.
Mulić je naveo da su posebnu pažnju obratili na izradu normativnih akata, projekata sa značajnim benefitima i pripremama za događaje koji su za ovu godinu procijenjeni kao najznačajniji.
Prema njegovim riječima, Direktorat je pripremio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, koje sadrže načine na koje će biti formirane jedinice civilne zaštite u Crnoj Gori.
„Tim zakonom predvidjeli smo određene benefite za one koji bi se prijavili da budu pripadnici civilne zaštite“, kazao je Mulić, dodajući da se mora prihvatiti činjenica da više nije funkcionalna civilna zaštita na dobrovoljnoj osnovi.
Zakon je, kako je rekao, u proceduri i čekaju se mišljenja resornih ministarstava.
Mulić je kazao da se planira i osnivanje Fonda za zaštitu i spašavanje koji se može fortmirati na dva načina.
„Fond može biti posebna institucija ili samo neki podračun u budžetu na koji će se slivati sredstva koja će unaprijediti sistem zaštite i spsavanja“, objasnio je on.
Mulić je kazao da je praksa postojanja Fonda za civilnu zaštitu prisutna, kako u državama regiona, tako i šire, pa je, kako smatra, neophodno osnivanje istog i u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, efikasnog sistema zaštite nema bez stabilnog izvora finansiranja.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović ukazao je da se u Izvještaju navodi da, od dva miliona koliki je budžet Direktorata, ništa nije iskorišćeno za savremenizaciju opreme.
Kaluđerović je tražio objašnjenje takve raspodjele novca, i upitao da li je razlog to što je opredijeljeni novac potrošen na zarade i druge tekuće potrebe, ili nije bilo razumijevnja Vlade kada se konstituisao budžet za tu godinu.
„Kada se analizira za šta su sredstva utrošena, jasno je da nema ni jednog centa za osavremenjavanje neophodne opreme“, kazao je Kaluđerović, dodajući da i u zaključcima izvještaja stoji da sredstva nijesu opredijeljena za nabavku i unapređenje opreme.
U zaključku, kako je naveo, piše i da takva politika finansiranja predstavlja kočnicu za sistem zaštite i spašavanja.
Mulić je objasnio da je takvo stanje u skladu sa finansijskom situacijom, objašnjavajući da rijetko koja budžetska jedinica dobija sredstava koliko joj je potrebno.
Prema njegovim riječima, sistem zaštite i spašavanja je vrlo složen i skup, i potrebno mu je stalno obnavljanje.
„Nažalost, značaj ovog sistema je vidljiv tek onda kada on stvarno zatreba“, kazao je Mulić.
On je objasnio da je tačno da većina novca ide na zarade i doprinose, dok za novu opremu i obuku gotovo da nema novca iz budžeta, već se on opredjeljuje uz pomoć različitih projekata.
Nakon rasprave, poslanici su izglasali Izvještaj sa zaključcima koji predviđaju unapređenje sistema zaštite i spašavanja.
Predsjednik Odbora, Mevludin Nuhodžić zaključio je da se očekuje skoro dostavljanje informacija o svim fazama rada na pripremi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i spašavanju, ali i naglasio da je neophodno pronalaženje trajnog rješenja za sistem radio veza koji se upotrebljava u sistemu zaštite i spašavanja, koji „nezadovoljava kriterijume za funkcionisanje operativnih jedinica za zaštitu i spašavanje“.
Pored toga, kako je kazao, neophodno je jačanje kapaciteta Avio-helikopterske jedinice i nabavka dodatnih materijalno-tehničkih sredstava.
U zaključcima o Izvještaju se navodi da Odbor naglašava važnost sprovođenja aktivnosti Ministarstva na realizaciji i izvršavanju obaveza iz akcionih planova za pregovaračka poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, kao i sprovođenja aktivnosti predviđenih Godišnjim nacionalnim programom, u svijetlu procesa evropskih i evroatlantskih integracija.
Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) nisu podržali Izvještaj, kao ni prvi zaključak zbog, kako je objasnila poslanica Snežana Jonica, opredijeljenosti te partije prema NATO-u.
U usvojenim zaključcima se navodi i da Odbor insistira na nastavku preduzimanja potrebnih mjera kod krivičnih djela kao što su napadi na novinare i imovinu medija, ali i na intenziviranju aktivnosti na tom planu i posebno važnim cijeni unapređenje efikasnosti na planu iniciranja i sprovođenja finansijskih istraga.
Direktor Direktorata za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Mirsad Mulić izložio je izvještaj o radu tog tijela za prošlu godinu i stanju sistema zaštite i spašavanja, navodeći da je ta godina bila relativno mirna sa aspekta vanrednih situacija.
On je kazao da su u Direktoratu takvu situaciju iskoristili kako bi se posvetili unapređenju rada.
Mulić je naveo da su posebnu pažnju obratili na izradu normativnih akata, projekata sa značajnim benefitima i pripremama za događaje koji su za ovu godinu procijenjeni kao najznačajniji.
Prema njegovim riječima, Direktorat je pripremio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, koje sadrže načine na koje će biti formirane jedinice civilne zaštite u Crnoj Gori.
„Tim zakonom predvidjeli smo određene benefite za one koji bi se prijavili da budu pripadnici civilne zaštite“, kazao je Mulić, dodajući da se mora prihvatiti činjenica da više nije funkcionalna civilna zaštita na dobrovoljnoj osnovi.
Zakon je, kako je rekao, u proceduri i čekaju se mišljenja resornih ministarstava.
Mulić je kazao da se planira i osnivanje Fonda za zaštitu i spašavanje koji se može fortmirati na dva načina.
„Fond može biti posebna institucija ili samo neki podračun u budžetu na koji će se slivati sredstva koja će unaprijediti sistem zaštite i spsavanja“, objasnio je on.
Mulić je kazao da je praksa postojanja Fonda za civilnu zaštitu prisutna, kako u državama regiona, tako i šire, pa je, kako smatra, neophodno osnivanje istog i u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, efikasnog sistema zaštite nema bez stabilnog izvora finansiranja.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović ukazao je da se u Izvještaju navodi da, od dva miliona koliki je budžet Direktorata, ništa nije iskorišćeno za savremenizaciju opreme.
Kaluđerović je tražio objašnjenje takve raspodjele novca, i upitao da li je razlog to što je opredijeljeni novac potrošen na zarade i druge tekuće potrebe, ili nije bilo razumijevnja Vlade kada se konstituisao budžet za tu godinu.
„Kada se analizira za šta su sredstva utrošena, jasno je da nema ni jednog centa za osavremenjavanje neophodne opreme“, kazao je Kaluđerović, dodajući da i u zaključcima izvještaja stoji da sredstva nijesu opredijeljena za nabavku i unapređenje opreme.
U zaključku, kako je naveo, piše i da takva politika finansiranja predstavlja kočnicu za sistem zaštite i spašavanja.
Mulić je objasnio da je takvo stanje u skladu sa finansijskom situacijom, objašnjavajući da rijetko koja budžetska jedinica dobija sredstava koliko joj je potrebno.
Prema njegovim riječima, sistem zaštite i spašavanja je vrlo složen i skup, i potrebno mu je stalno obnavljanje.
„Nažalost, značaj ovog sistema je vidljiv tek onda kada on stvarno zatreba“, kazao je Mulić.
On je objasnio da je tačno da većina novca ide na zarade i doprinose, dok za novu opremu i obuku gotovo da nema novca iz budžeta, već se on opredjeljuje uz pomoć različitih projekata.
Nakon rasprave, poslanici su izglasali Izvještaj sa zaključcima koji predviđaju unapređenje sistema zaštite i spašavanja.
Predsjednik Odbora, Mevludin Nuhodžić zaključio je da se očekuje skoro dostavljanje informacija o svim fazama rada na pripremi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i spašavanju, ali i naglasio da je neophodno pronalaženje trajnog rješenja za sistem radio veza koji se upotrebljava u sistemu zaštite i spašavanja, koji „nezadovoljava kriterijume za funkcionisanje operativnih jedinica za zaštitu i spašavanje“.
Pored toga, kako je kazao, neophodno je jačanje kapaciteta Avio-helikopterske jedinice i nabavka dodatnih materijalno-tehničkih sredstava.