Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović dolazi u Beograd u zvanični posjetu u ponedeljak, 18. maja.
Susret Filipa Vujanovića i predsjednika Srbije Borisa Tadića je jasan pokazatelj, ocjenjuje se u obije zemlje, da su se stekli uslovi za unapređenje odnosa na najvišem državnom, političkom i diplomatskom nivou.
Crnogorski predsjednik je poslednji put u posejti Srbiji boravio maja 2006. godine, samo nekoliko dana nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti, a ovo će biti i prvi zvanični susret na najvišem nivou, nakon što je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost južne srpske pokrajine.
Kosovsku nezavisnost Crna Gora je priznala 9. oktobra 2008. godine, dan nakon što je u Savetu bezbjednosti UN to pitanje stavljeno u nadležnost Međunarodnog suda pravde.
Zvanični Beograd je svoje nezadovoljstvo takvom odlukom crnogorske vlade iskazao uskraćivanjem gostoprimstva ambasadoru Crne Gore u Srbiji, Anki Vojvodić.
Vujanović i Tadić su se u proteklih mjesec dana sreli dva puta - na energetskom samitu u Sofiji, a potom i u Skoplju, prilikom inauguracije makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova.
Tokom susreta na marginama energetskog samita u Sofiji, dvojica državnika su se saglasila da nemaju istovjetne stavove po pitanju Kosova i Metohije, ali da to ne znači da ne treba tragati za mogućnostima zajedničog života i rjesavanja pitanja koja su od elementarnog interesa za građane Crne Gore i Srbije.
Premijer i mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Milo Đukanović je u poslednjim istupima na tu temu ocijenio da su odnosi te države i Srbije na "najnižem nivou" u njihovoj istoriji.
Vujanović je nedavno u intervjuu Tanjugu ukazao da su odnosi Beograda i Podgorice u nizu značajnih oblasti izuzetno sadržajni i kvalitetni, kao i da crnogorska ambasada u srpskoj prestonici u ovom trenutku funkcioniše relativno normalno i bez ambasadora.
Otvorena pitanja o kojima bi takođe moglo biti reči tokom Vujanovićevih razgovora u Beogradu, osim pitanja ambasadora, svakao je sporazum o dvojnom državljanstvu, obrazovanje, položaj i prava srpske manjine u Crnoj Gori i crnogorske u Srbiji, kao i crkvena pitanja, imajući u vidu da u Crnoj Gori djeluje kanonski nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva.
Crna Gora je već saopštila da je zainteresovana za saradnju po svim ekonomskim pitanjima, izgradnji auto puta od Beograda do Boljara, na granici sa Crnom Gorom, ali i zajedničkoj rekonstrukciji želežničke pruge od Beograda do Bara koje se smatra važnim i istovremeno veoma zapostavljenim pitanjem.
Imajući u vidu evropsko opredeljenje dviju država jedna od tema će, svakako, biti evropske i evroaltantske integracije i ispunjavanje uslova dviju zemalja za stavljanje na bijelu šengen listu.
Posle ovog susreta očekuje se da će odnosi Srbije i Crne Gore krenuti uzlaznom linijom, tim prije što su, kako navodi Vujanović, i on i predsednik Tadić "pristalice formule" da bi odnosi dvije zemlje trebalo da budu primjer dobrih odnosa ne samo na Balkanu, u jugostičnoj Evropi, već i u međunarodnoj zajednici.
(Tanjug)