Premijer Milo Đukanović vjeruje da će kompanija Uniprom uspjeti da upravlja Kombinatom aluminijuma na duži rok i da će, uz pomoć stranih partnera, doprinijeti očuvanju aluminijumske industrije u Crnoj Gori.
“Takođe, obećavajuće djeluje komunikacija novog vlasnika sa potencijalnim strateškim partnerima - renomiranim stranim kompanijama iz ovog biznisa. Kroz takvu saradnju, izvjesno, moguće je obezbijediti kapital i tržišno iskustvo neophodno za finalno restrukturiranje aluminijumske indrustrije u Crnoj Gori. Ključ uspjeha je diverzifikacija proizvodnog programa sa naglaskom na razvoj prerade, kako bi se relativizirala apsolutna zavisnost dosadašnje proizvodnje aluminijuma od cijene električne energije i time stvorile pretpostavke za dugoročnu održivost ove industrije u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mima-business.
On je kazao da je, kao ekonomista i predsjednik Vlade sa dugim iskustvom, ubijeđen da je za svaku ekonomiju jako važno da bude diverzifikovana.
“To u slučaju Crne Gore znači da nipošto ne bi smjeli podleći novoj euforiji kako je dovoljna formula našeg ekonomskog razvoja razmah turizma i usluga. Baš kao što je euforija industrijalizacije po svaku cijenu od prije 50-60 godina neopravdano zanemarila neke realne razvojne resurse države, poput onih u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, pogrešno je i jedno i drugo, jer treba iskoristiti što više realnih razvojnih resursa u različitim djelatnostima.
“Zato, ako govorimo o izuzetnoj važnosti industrije za stabilnost i prosperitet jedne ekonomije, prirodno je da se u Crnoj Gori prioritetno posvetimo razvoju onih industrija u kojima imamo komparativne prednosti i kvalitetne pretpostavke za uspješan biznis”, smatra Đukanović.
Jedna od takvih pretpostavki je, kako je dodao, industrijska kultura, a Crna Gora u prozvodnji čelika, aluminijuma, drvopreradi i proizvodnji pića ima određena iskustva, tradiciju i obučenu radnu snagu. To je bio važan razlog zbog čega je Vlada insistirala da se pruži još jedna šansa industriji aluminijuma.
Komentarišući pregovore sa Elektroprivredom (EPCG) u vezi sa cijenom struje za KAP, Đukanović je rekao da se rješenje nazire i da Vlada blagonaklono gleda na očekivanje novog vlasnika.
“U razgovorima sa EPCG uporno smo sugerisali da bi u najboljem interesu tog preduzeća bilo da, kroz tržišno zasnovan komercijalni aranžman, zadrže tako značajnog potrošača kakav je aluminijumska industrija. Naše razmišljanje je išlo u pravcu da bi zdrava osnova takvog aranžmana mogla biti cijena koštanja električne energije uvećana za razuman profit. Time bi se, ne dovodeći u pitanje profitabilnost rada EPCG, kao logičan imperativ poslovne politike, učvrstila stabilnost tog biznisa, imajući u vidu specifičnost industrije aluminijuma kao potrošača koji kupuje električnu energiju 365 dana u godini po 24 sata”, naveo je Đukanović, dodajući da to, ipak, nije u nadležnosti Vlade, već je stvar komercijalnog aranžmana između dvije kompanije.
Specifičnost ovog slučaja, kako je kazao, u vlasničkoj je strukturi EPCG, koju, pored državne imovine, čini i imovina italijanske kompanije A2A.
“Razgovori na tu temu teku i čini mi se da se rješenje nazire”, saopštio je Đukanović, objašnjavajući da optimizam tim povodom zasniva na tri elementa.
Kako je objasnio, prvi je da se euforija od prije par godina, koju su uglavnom stvarali proizvođači i trgovci električnom energijom da će cijena struje na berzi brzo dostići 100 eura po megavat satu, pokazala kao iluzija.
“Drugi je da se pored EPCG kao mogući isporučioci struje KAP-u po prihvatljivim uslovima javljaju i drugi proizvođači električne energije iz regiona. I treći razlog je što smo u kontaktima sa kupcem imovine KAP-a i njegovim partnerima dobili potvrdu da su fleksibilni i spremni da u pregovorima sa potencijanim isporučiocima električne energije dođu do cijene koja bi uvažila obostrane interese, a garantovala održivost proizvodnje aluminijuma u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.
On smatra da je za budućnost aluminijumske industrije presudno važno da novi vlasnik preduzme ono što su u ranijem periodu propustili država i dosadašnji vlasnik, a to je diverzifikacija proizvodnog programa i razvoj prerade. Jedino tako je moguće značajnije relativizirati fatalni uticaj cijena električne energije na dugoročnu održivost aluminijumskog biznisa.
Na pitanje da li je EPCG tražila subvencije za struju KAP-u, Đukanović je odgovorio da nije i da do sada nije o tome razgovarano.
“Nemamo tu poziciju u budžetu, što znači da ne projektujemo budućnost ove djelatnosti na toj pretpostavci. Mnogo toga se promijenilo, počev od veličine KAP-a i njegovog značaja za budućnost crnogorske ekonomije. Pa, zašto je ipak Vlada toliko aktivna po tom pitanju? Naši su interesi jasni i javno saopšteni. Znamo, naravno, da bi se domaća proizvedena električna energija mogla skuplje prodati kroz izvozne aranžmane, ali pokušavamo da odbranimo argument da je za ekonomske interese Crne Gore važnije da na toj “sirovini” zasnuje dodatnih 400 ili 500 radnih mjesta. Takođe, da kroz više nivoa prerade poskupimo taj svoj izvoz i doprinesemo uravnoteženju spoljnotrgovinskog bilansa države. Uz povećanje zaposlenosti u djelatnosti koja, takvo je i naše iskustvo, garantuje solidan nivo zarada”, rekao je Đukanović.
On smatra da uspješnost ovakvog aranžmana podrazumijeva odgovoran i integralan pristup svih subjekata u lancu, a ne samo sebične, uz to i kratkovide interese.
“Nije nepoznato da su u nekim državama cijene prenosa električne energije za proizvođače kakav je KAP, veoma jeftine, čak i besplatne”, dodao je Đukanović.
“Vjerujem da bi Crnogorski elektroprenosni sistem i EPCG u tom svijetlu morali da sagledaju pogodnosti koje im donosi komercijalni aranžman sa potošačem kakav je KAP”, naveo je Đukanović.
On vjeruje i da se za Rudnike boksita, imajući u vidu da postoji tražnja za tom rudom, na najavljenom tenderu može očekivati ponuda koja bi obezbijedila da preduzeće dobije novog vlasnika i počne novu fazu privrednog života.
Ohrabrujuće su, kako je dodao, informacije da preduzeće radi i da radnici uredno primaju platu, što, imajući u vidu da fabrika glinica ne radi, upućuje na zaključak da bi se za racionalno organizovanu proizvodnju u Rudnicima boksita moglo obezbijediti prodajno tržište.
“Paralelno sa tim, u okviru stečjanog postupka izvršena je procjena imovine. Ta procjena je nešto iznad deset miliona eura, što znači da sada imamo osnov da se krene u oglašavanje prodaje imovine Rudnika”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da su kineski partneri u najkraćem mogućem roku spremni da krenu u izgradnju autoputa Bar - Boljare i da čekaju zeleno svjetlo kroz usvajanje Zakona o autoputu i potpisivanje ugovora o finansiranju prve faze.
“Nema problema u pregovorima sa kineskim partnerima i to je dobra vijest. Pregovori su bili jako živi do prije par sedmica, kada su partneri iz kineske Exim banke od naših državnih organa stalno potraživali nove informacije koje su trebalo da učvrste fizibilnost njihove odluke o kreditiranju izgradnje prve faze autoputa”, naveo je Đukanović.
Posljednjih par sedmica, kako je dodao, nema upita, što znači da imaju sve potrebne elemente i da je donošenje odluke u finalnoj proceduri koja treba da bude okončana veoma brzo na kineskoj strani.
“Time se stvaraju pretpostavke da se taj ugovor, uz Predlog zakona o autoputu, kojeg smo već utvrdili u Vladi, proslijedi na usvajanje našem parlamentu. To može da ide relativno brzo. Tada će biti stvorene sve normativne i finansijske pretpostavke da se počne sa gradnjom”, objasnio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u Vladi su dugo i pomno razmatrali sve moguće opcije i nisu previdjeli da je gradnja autoputa svuda skup i zahtjevan poduhvat, a da je na terenima, kao što je crnogorski, dodatno skupa.
“Pa, ipak, opredjeljenje Vlade je da uđemo u realizaciju tog projekta sa uvjerenjem da njegovu opravdanost u crnogorskim uslovima moramo sagledati, prije svega, kroz prizmu bezbjednosti putovanja. Mnogo je razumljivije baviti se najdetaljnijim finansijskim analizama ako nemate na umu i onaj tragični bilans, praktično armije ljudi koja je već izginula na nebezbjednom putu od Podgorice prema sjeveru Crne Gore”, rekao je Đukanović.
On je kazao da, ako pogledamo samo postojeće bilanse i na njih dodamo zaduženje za gradnju autoputa, jasno je da predstavlja ogromno opterećenje.
“Međutim, uz uslove kreditiranja Exim banke i mogućnosti da se brzo gradi i da se već od prvih dionica dio prihoda ubira i kroz naplatu drumarine, kao i korišćenje drugih pogodnosti sa finansijskog tržišta, stvaraju se uslovi da Crna Gora ne zapadne, kako se upozorava, u dužničko ropstvo zbog ovog projekta. Konačno, imajući u vidu da Vlada predviđa, kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), jasno je da će se svake godine smanjivati teret ovog zaduženja za crnogorsku ekonomiju”, naveo je Đukanović.
On je dodao da je bez gradnje autoputa procijenjeni rast BDP-a oko 3,5 odsto prosječno u narednih nekoliko godina.
“Sa realizacijom tog projekta, koji bi u četiri godine trebalo da konzumira više od 800 miliona eura, uz ono što se već radi i planira na turističkim i energetskim projektima, realno je da će rast biti dinamičniji, srazmjerno čemu će opadati udio javnog duga u društvenom proizvodu”.
Govoreći o mogućem uticaju lošije turističke sezone na rast BDP-a, Đukanović je ocijenio da statistički pokazatelji do sada nisu uznemiravajući i da se bilježi rast dolazaka u periodu januar - maj, dok je u junu registrovan rast broja putnika na graničnim prelazima i aerodromima.
“To govori da nema pada od kojeg strahujemo i očekujemo da bi i ove godine prihod od turizma mogao biti na prošlogodišnjem nivou”, saopštio je Đukanović.
Treba, kako je dodao, primijetiti i da je, prema dosadašnjim izvještajima Poreske uprave i Ministarstva finansija, naplata prihoda bolja ne samo od prošlogodišnje, nego i u odnosu na ovogodišnji plan.
“Bez obzira što bi mogli zaključiti da je dobar dio razloga za takve rezultate u povećanoj efikasnosti poreske administracije, ne treba previdjeti da turizam šire posmatrano, kao djelatnost sa oko 20-ak odsto participira u ostvarivanju BDP-a”, kazao je Đukanović.
Zbog toga, kako je dodao, ne treba potcijeniti i njegov udio u rastućim javnim prihodima. On je podsjetio da je ova godina po mnogo čemu vanredna. Najprije su bile ogromne poplave u regionu, što nije povoljno za turističku sezonu, a zatim se dogodila kriza u Ukrajini koja je izazvala šire poremećaje kada su u pitanju turistička putovanja.
To, kako je ocijenio, upućuje na zaključak da će ne samo ova, već i naredne godine, biti godine velikih izazova za Crnu Goru i sve turističke destinacije da sačuvaju promet, pokušaju produžiti sezonu i učine je cjelogodišnjom i sledstveno tome, da pokažu dodatnu umješnost u mnogim aspektima razvoja turizma, počev od marketinga i proizvodnje događaja.
“Vjerujem da je vrijeme sezonskog turizma definitivno prošlost i raduje me da već imamo realizaciju ili nagovještaj gradnje hotela iz poznatih hotelskih lanaca, koji nigdje ne dolaze sa namjerom da rade tri mjeseca, već cijele godine”, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je Aman na Svetom Stefanu u tu svrhu proširio kapacitete i izgradio savremeni spa centar da bi već od ove godine radio osam mjeseci.
“Izvjesno, ni One and Only, ni Four Seasons, ni Kempinski, ni Ritz-Carlton neće ulaziti na ovo tržište da bi radili tri mjeseca. Svako od njih ima strategiju produžetka sezone i važno je da ih u tome podržimo aktivnošću našeg Ministarstva i Turističke organizacije, kako bi napravili dobre iskorake u narednom period”, smatra Đukanović.
Važan uslov za to su, kako je dodao, dobri partneri, a zajednica investitora kada je u pitanju crnogorski turizam je veoma respektabilna.
Na pitanje kako će država riješiti problem nagomilanog poreskog duga, Đukanović je odgovorio da tu treba pojačati napore u dva pravca. Odgovornost za jedan je u Vladi, a za drugi u istražnim i pravosudnim organima.
On je podsjetio da je Vlada tokom prošle godine uspjela da smanji poreski dug za oko 25 miliona eura.
“To je prva godina u kojoj smo imali smanjenje poreskog duga i nastavljamo sa naporima da kroz razne instrumente naplatimo poreski dug, koji je realno naplativ, i zaustavimo njegovo dalje uvećanje. To nije jednostavan posao, jer je dug nastao u posljednjih desetak godina”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, dijelu javnosti se čini da je taj dug enormno veliki, ali kada se zna da je u posljednjih desetak godina ubrano sedam milijardi eura javnih prihoda, ispostavlja se da je poreski dug ispod pet odsto tih prihoda.
“Kada to uporedite i sa zemljama članicama EU i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), vidjećete da je naš poreski dug ispod nivoa poreskog duga u tim zemljama. Pročitao sam podatak da je jedan bilion USD poreski dug u zemljam OECD-a”, saopštio je Đukanović.
Za državu kao povjerioca, kako je dodao, loše je što je glavnina tog duga, dug preduzeća u stečaju ili likvidiranih firmi. Dug preduzeća u stečaju je 115 miliona eura, a likvidiranih oko 50 miliona eura.
“U strukturi duga značajan je i iznos kamate, ali to, ipak, ne umanjuje obavezu da Vlada nastavi da pomno naplaćuje potraživanja države i raznim instrumentima stvara uslove za efikasnu naplatu aktuelnih i budućih javnih prihoda. U nadležnosti pravosudnih organa je da efikasno procesuiraju sve ono što predstavlja kršenje zakona, raznih poreskih obveznika u ispunjavanju fiskalne odgovornosti prema državi”, zaključio je Đukanović.