Odluka Crne Gore da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji, bila je izuzetno teška i može ostaviti posljedice, ali ona govori o punoj posvećenosti spoljnopolitičkim cijevima države, saopštio je ministar Lukšić.
On je na 2BS Forumu u Budvi, na na panel diskusiji „Budućnost NATO proširenja”, rekao da ta odluka, imajući u vidu da je Crna Gora do sada stvarala stoprocentnu harmonizaciju svojih spoljnopolitičkih ciljeva sa politikom EU, govori o punoj posvećenosti.
„Dakle, mi nijesmo zemlja koja sa menija bira šta nam se sviđa a šta ne, već smo jednostavno svjesni da je naš strateški državni cilj koji smo postavili i prije obnavljanja nezavisnosti bilo članstvo u EU i u NATO-u“, pojasnio je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je samim tim, osam godina nakon obnaljanja nezavisnosti, u prilici da to potvrdi krajnje egzaktno.
„To, naravno, ne znači da odluka nije bila kontroverzna, i da, možda, neće ostaviti određene posljedice. To ne znači i da nijesmo u situaciji da vrlo često, pa i dnevno, razgovaramo sa ljudima koji pitaju da li je to bilo neophodno“, kazao je Lukšić.
On je kazao da ljudi, ipak, razumiju da se u takvim situacijama „ne mpže sjedjeti na dvije stolice“.
„Ljudi, ipak, razumiju da u ovakvim situacijama vi ne možete sjedjeti na dvije stolice. Prosto, morate se opredijeliti. I mislim da smo se mi opredijelili u skladu sa onim što je čitav naš stateški državni put“, naglasio je Lukšić.
On je, govoreći o članstvu u NATO, kazao da Crnu Goru prije svega kandiduje puna posvećenost i krajnje ozbiljan odnos prema svim obavezama.
„Ne samo prema nivou izdvajanja kada je vojska u pitanju, već i počnimo redom od okolnosti da Crna Gora u potpunosti dijeli vrijednosti na kojima je zasnovan sjevero-atlantski savez“, dodao je Lukšić.
On je rekao i da je Crna Gora potpuno posvećena izgradnji institucija vladavine prava, o čemu svjedoči njen put prema EU, koji je prožet različitim monitoring mehanizmima.
„Ne znači da je posao završen, ali kažu da je progres očigledan. I potom, ono što je sasvim izvjesno, jesu izazovi sa kojima se nosimo kada je u pitanju dalja reforma bezbjednosnog sistema, ili obavještajnih službi, gdje takođe možemo reći da su naše bezbjednosne službe na putu da u potpunosti dostignu standarde koji su neophodni u okolnosti punopravnog članstva u Alijansi“, naveo je Lukšić.
Tu je, kako je kazao, i pitanje javnog mjenja „na kojem smo takođe, pogotovo u predhodnih nekoliko mjeseci, intenzivno radili“.
„To pokazuje svoj rezultat kroz krajnje opipljiva mjerenja, i to mjerenja podrške koja je recimo prošle godine u ovo doba bila 30 i koji procenat, da bi prema poslednjem mjerenju bila 46 odsto“, dodao je Lukšić.
„Dakle, mi nijesmo zemlja koja sa menija bira šta nam se sviđa a šta ne, već smo jednostavno svjesni da je naš strateški državni cilj koji smo postavili i prije obnavljanja nezavisnosti bilo članstvo u EU i u NATO-u“, pojasnio je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je samim tim, osam godina nakon obnaljanja nezavisnosti, u prilici da to potvrdi krajnje egzaktno.
„To, naravno, ne znači da odluka nije bila kontroverzna, i da, možda, neće ostaviti određene posljedice. To ne znači i da nijesmo u situaciji da vrlo često, pa i dnevno, razgovaramo sa ljudima koji pitaju da li je to bilo neophodno“, kazao je Lukšić.
On je kazao da ljudi, ipak, razumiju da se u takvim situacijama „ne mpže sjedjeti na dvije stolice“.
„Ljudi, ipak, razumiju da u ovakvim situacijama vi ne možete sjedjeti na dvije stolice. Prosto, morate se opredijeliti. I mislim da smo se mi opredijelili u skladu sa onim što je čitav naš stateški državni put“, naglasio je Lukšić.
On je, govoreći o članstvu u NATO, kazao da Crnu Goru prije svega kandiduje puna posvećenost i krajnje ozbiljan odnos prema svim obavezama.
„Ne samo prema nivou izdvajanja kada je vojska u pitanju, već i počnimo redom od okolnosti da Crna Gora u potpunosti dijeli vrijednosti na kojima je zasnovan sjevero-atlantski savez“, dodao je Lukšić.
On je rekao i da je Crna Gora potpuno posvećena izgradnji institucija vladavine prava, o čemu svjedoči njen put prema EU, koji je prožet različitim monitoring mehanizmima.
„Ne znači da je posao završen, ali kažu da je progres očigledan. I potom, ono što je sasvim izvjesno, jesu izazovi sa kojima se nosimo kada je u pitanju dalja reforma bezbjednosnog sistema, ili obavještajnih službi, gdje takođe možemo reći da su naše bezbjednosne službe na putu da u potpunosti dostignu standarde koji su neophodni u okolnosti punopravnog članstva u Alijansi“, naveo je Lukšić.
Tu je, kako je kazao, i pitanje javnog mjenja „na kojem smo takođe, pogotovo u predhodnih nekoliko mjeseci, intenzivno radili“.
„To pokazuje svoj rezultat kroz krajnje opipljiva mjerenja, i to mjerenja podrške koja je recimo prošle godine u ovo doba bila 30 i koji procenat, da bi prema poslednjem mjerenju bila 46 odsto“, dodao je Lukšić.