Zelik je rekao da su zemlje istočne i centralne Evrope "imale razvoj koji se zasnivao na imigraciji unutar Evrope"
"Međutim, kratkoročno, to je jedan voz međusobno zavisnih vagona, to znači zavisnu industriju, zavisnost od doznaka koje šalju gastarbajteri, to znači da je većina firmi povezana sa kompanijama u zapadnoj i južnoj Evropi", kazao je Zelik.
"Zato su one (zemlje istočne i centralne Evrope) tako snažno pogođene krizom, jer su pogođeni glavni međunarodni investitori", precizirao je predsednik SB.
U sadašnjim, teškim finansijskim okolnostima, evropske zemlje imaju, prema riječima Zelika, "poseban interes da sarađuju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Svetskom bankom i drugima...", kako bi pokušale da pomognu ugroženim državama da preguraju krizu.
Na pitanje da li sadašnja tekuća ekonomska kriza dovodi u pitanje kapitalistički sistem, proces globalizacije ili čak i tržišne ekonomije, Zelik je odgovorio da se krizno razdoblje prvo ispoljilo u sferi finansija, a zatim su se problemi proširili na cijelu ekonomiju.
"Sada postaje kriza nezaposlenosti i postoji opasnost, kažu stručnjaci, da dođe do ljudske i socijalne krize sa teškim komplikacijama", rekao je Zelik, uz opasku da će posledice ove krize "jednim dijelom zavisiti od onoga što budu radile velike zemlje da bi zaustavile silaznu putanju".
"To je jedan od razloga zašto su samit G-20 i mjere koje preduzimaju vlade toliko važne da se ostvari pomak", smatra Zelik, koji je na čelo SB došao prije dvije godine, a prije toga je dugo godina bio istaknuti funkcioner u američkoj administraciji.
Zelik prognozira da će u 2009. pad globalne trgovine biti najveći u minulih osam godina i da postoji opasnost da se, kako nezaposlenost bude rasla, neke zemlje okrenu protekcionizumu tako što će zatvoriti tržište da bi očuvale radna mjesta.
Na pitanje da li će se ostvariti tvrdnja nekih evropskih političara, koji pretpostavljaju da će se SAD povući iz slobodne trgovine, Zelik je odgovorio da nisu samo u pitanju SAD, već da oprez treba zadržati i kad je riječ o nekim drugim zemljama koje, međutim, nije imenovao.
Kada je ijreč o trgovinskoj poziciji SAD, Zelik nagalašava da u toj zemlji Kongres odlučuje o trgovini. On stoga nije isključio mogućnost, imajući u vidu da u tom najvišem američkom zakonodavnom tijelu postoje različite interesne grupe, da se u SAD ispolje i protekcionističke težnje.
MMF-u i Svjetskoj banci su neophodna dodatna sredstva da bi ispunili data obećanja o ukazivanje pomoći najviše ugroženim zemljama, rekao je Zelik, uz napomenu da su Japanici ponudili Fondu dodatnih sto milijardi dolara, kao i Evropska unija.
"Kada je u pitanju Svjetska banka, nama je potrebno dodatnih sto milijardi dolara", zaključio je predsjednik te banke.
(Tanjug)