Mali su izgledi da Crna Gora u na samitu NATO-a na jesen u Velsu dobije pozivnicu da pristupi sjeverno - atlantskoj alijansi, iako su početne procjene bile da bi kriza u Ukrajini mogla olakšati njen prolaz, pišu Vijesti.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti iz diplomatskih i NATO izvora, trenutno je ključni problem to što Njemačka i ostale velike NATO zemlje iz Evrope ne žele da pozivom Crnoj Gori dodatno rizikuju odnose sa Rusijom koji su prožeti snažnim ekonomskim vezama.
Prema istim izvorima, dodatna otežavajuća okolnost je to što bi, ako bi Crna Gora bila tema samita šefova država ili vlada 28 članica NATO-a, pribaltičke zemlje i Poljska insistirale da se onda razmatra poziv i Gruziji, što bi nedvosmisleno značilo prst u oko Moskvi.
Kako se sve odluke u NATO-u donose konsensusom, komplikovana situacija na globalnoj političkoj sceni, koju su proizveli sukobi u Ukrajini, ne nagovještava da bi Crna Gora uskoro mogla da se nađe u najmoćnijem vojno-političkom savezu.
Epilog višemjesečnog intenzivnog lobiranja čelnika vlasti na bilateralnom nivou, uz svesrdnu pomoć Slovenije kao zastupnika Crne Gore u NATO-u, trebalo bi da bude poznat 25. juna, na sastanku ministara zemalja članica.
Tada se utvrđuje dnevni red NATO samita u septembru.
“Što se tiče vojnih reformi, mi ćemo vam dati štrik i u tom smislu reći da ste spremni. Ipak, konačna odluka je uvijek politička”, rekao je sagovornik iz NATO- a reporteru Vijesti koji je, zajedno sa dvoje kolega i desetak javnih ličnosti, u organizaciji slovenačke misije, prošle sedmice boravio u sjedištu NATO-a u Briselu.