Zavod za izgradnju Bara (ZIB), kompanija barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića, bankrotirala je.
Sudija Privrednog suda u Podgorici, Veselin Vujošević rekao je Vijestima da je odluku o formalnom proglašenju bankrota donio 11. februara.
Prije nekoliko dana održano je ispitno ročište za dugovanja ZIB-a koja, prema podnijetim prijavama, ukupno iznose 11 miliona EUR.
Vujošević je objasnio da je stiglo više prigovora, tako da još nije poznato koliko će na kraju ukupno biti priznato potraživanja.
Prethodna četiri mjeseca, uprkos prvobitnim nagovještajima, niko nije podnio plan za reorganizaciju ove građevinske kompanije kroz stečaj. Zato će njena imovina u narednom periodu biti rasprodata, kako bi se namirila potraživanja povjerilaca, a potom će ZIB biti likvidiran.
Stečaj u Zavodu za izgradnju Bara pokrenut je početkom novembra prošle godine na zahtjev Atlas banke Duška Kneževića zbog nevraćenog kredita. Ukupno nenaplaćeno potraživanje Atlas banke iznosi 750 hiljada EUR. Ono je svrstano među razlučne povjerioce koji će imati prioritet u naplati nakon rasprodaje imovine ZIB-a.
Među razlučnim povjeriocimas u i Hipotekarna banka kojoj je ZIB ostao dužan 130 hiljada EUR, Crnogorska komercijalna banka potražuje 1,5 miliona i Prva banka, čiji je glavni akcionar biznismen Aco Đukanović, potražuje više od pola miliona EUR.
Pojedinačno najveći povjerilac je Poreska uprava, odnosno država kojoj je privatna kompanija Žarka Pavićevića ostala dužna 2,9 miliona EUR. To potraživanje biće svrstano u drugi isplatni red.
Prioritet u naplati potraživanja imaće 150 radnika ZIB-a, ali konačan iznos dugovanja još nije obračunat. Njihovo potraživanje biće svrstano u prvi isplatni red. Pavićević duguje radnicima ZIB-a deset plata, a doprinose im nije uplaćivao od 2009.
Direktna posljedica pokretanja stečajnog postupka u ZIB-u prošle godine bio je prekid dugogodišnje parnice bivših radnika Tehnoprometa iz Bara protiv te i Pavićevićeve firme.
Vujošević je objasnio da će sud donijeti zaključak o nastavku ove parnice.
Tužbom bivših radnika traži se poništenje spornog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 2002. po osnovu kojeg je ZIB za svega 148,5 hiljada EUR stekao imovinu Tehnoprometa koja je milionske vrijednosti. Pavićevićeva firma je kasnije ovu imovinu rasprodala trećim licima, dok su bivši radnici Tehnoprometa ostali bez akcija i vlasničkog udjela u matičnom preduzeću.
(MINA-BUSINESS)