DF i manjinske partije će podržati Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika DPS-a
Poslanici crnogorske Skupštine raspravljaju o Predlogu zakona o izboru odbornika i poslanika, a predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Demokratskog fronta (DF) i manjinskih stranaka najavili su da će podržati taj akt.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić podsjetio je da je DPS saopštila da je su, kad je u pitanju čitav set izbornih zakona, neka rješenja gora od ranijih, a da je dio rješenja neprimjenjiv.
“Drago mi je da su predlagači zakona i kolege iz opozicije i što će na taj način preuzeti dio odgovornosti kad budemo imali problema vezano za primjenu zakona. Nijedno od rješenja nije testirano i imaćemo problem prilikom primjene ovih zakona, ali dobro je što imamo zajedničku odgovornost«, kazao je on.
Sekulić je rekao da su izbori u Beranama pokazali inauguraciju loše političke prakse nedopustivog nasilja u izbornom danu.
“Posebno je loše za sve nas činjenica da je to nasilje pokazano prema predstavnicima manjinskih naroda. To ne smije postati politička praksa, bez obzira na to kakve zakone imali i sviđala nam se ili ne volja građana”, dodao je on.
Sekulić je ocijenio da je ovo vrijeme kad je potrebno više političkih mudrosti nego što je pokazano na izborima u Beranama.
“S obzirom da nas očekuju izbori u 12 opština i dvije gradske, ukoliko smatrate da treba inaugurisati političko ponašanje kao u Beranama, molio bih vas da prvo zakucate na moja vrata”, poručio je Sekulić kolegama iz opozicije.
Poslanik DF-a Goran Danilović odgovorio je Sekuliću u ime onih ljudi, kako je naveo, koji su pobijedili nepravdu u Beranama.
„Mislim kolega Sekuliću, da vi nikada nećete dozvoliti da se u vašoj kući ili u vašoj partiji kupuju glasovi i ljudske duše, a obećavamo Vam, kad ste nas pozvali ukliko to dozvolite, zakucaćemo na Vaša vrata“, rekao je Danilović.
Danilović je kazao da je DF u Beranama branio svoje dostojanstvo, jer, kako je naveo, nije bilo tužioca da ga odbrani.
„Treba da se stidimo svi u Crnoj Gori da stavovi sudija, ljudi koji štite pravo i pravosuđe u Crnoj Gori, važe kao izborni punktovi. U ovoj zemlji niko nema pravo da prizna izbore ako su mimo volje naroda održani i ako nije brojano kako valja“, rekao je Danilović.
On je rekao da će DF "zakucati na vrata" u Podgorici i u drugih 11 opština na svaka vrata iza kojih se bude dijelio novac poreskih obveznika, sve dok ne profunkcioniše država.
„Ovaj zakon treba da usvojimo, zbog toga što će zakon donijeti dobra makar i na odloženo. Nijesmo mi srećni zbog toga što će početi da važi u ključnim djelovima njegovog merituma tek od 1. novembra. Nijesmo srećni, ali bolje je od 1. novembra neko nikad“, kazao je Danilović.
Rifat Ratoder iz Socijaldemokratske partije ocijenio je da je rad na rješenjima seta izbornih zakona iznuđen krizom, a nije rezultat analitičkih saznanja da nešto treba mijenjati. Zbog toga je, smatra on, i rezultat polovičan.
Prema riječima Rastodera, najdiskutabilnije rješenje je ono koje se tiče afirmativne akcije na lokalnom nivou. “Predloženo rješenje je suprotvno duhu Ustava i rješenju na državnom nivou”.
“Uprkos nesebičnom kontinuiranom zalaganju za donošenje i ovog zakona i adekvatnog rješenja afirmativne akcije, ne možemo i nećemo učestvovati u bilo kakvom stvaranju uslova za redefiniciju države na bilo čiju štetu,a pogotovo na štetu naroda kom pripadam i Crne Gore", poručio je on.
Oni koji to čine, dodao je Rastoder, neka razmisle o odgovornosti za eventualne posledice. “I morali bi znati da je Crna Gora moguća samo kao država svih građana”.
Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić ponovio je da ta partija ne može da podrži predloženi zakon, zbog, kako je naveo, amandmana o afirmativnoj akciji na lokalnom nivou, „kojim se ugrožava građanski koncept Crne Gore“.
„Smatramo da građanska Crna Gora može da obezbijedi prava svim ljudima bez obzira na raznolikosti, različitosti pa i nacionalnim manjinama. Smatramo da je to jedini način da uživamo svi prava“, rekao je Bojanić.
On je rekao da u Pozitivnoj žele da vjeruju da Crna Gora ima budućnost u kojoj će svako uživati svoja prava bez obzira, kako je kazao, da li im to neko nudio ili ne nudio.
„Imaće ih zagarantovana u zakonima, praksom, bez obzira bilo jedan, pet ili 50 odsto prebrojane manjine, većine ili kako god, u ukupnom broju stanovnika“, rekao je Bojanić.
On je ocijenio da amandman o afirmativnoj akciji vodi više koraka unazad, navodeći da se na tak način vraća ponovo na prebrojavanje.
„Mislili smo da je to vrijeme prošlo i da ćemo svi zajedno krenuti da gradimo Crnu Goru u pravcu građanske države sa punom vladavinom prava“, kazao je Bojanić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Neven Gošović, smatra da se konceptom afirmativne akcije na lokalnom nivou ruši koncept građanske države.
„Ne doprinosi se stvaranju društva veće jednakosti već bi se tim mjerama posticale linije razdvajanja po nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi“, ocijenio je Gošović.
Kako je naveo, ne postoje objektivni kriterijumi u odnosu na koje manjinske narode i nacionalne zajednice bi se odnosila primjena modela afirmativne akcije na lokalnom nivou.
Gošović je rekao da su im jasni motivi DPS-a, BS-a i HGI ali im nije jasno zašto DF podržava model koji je, kako je naveo, u interesu DPS-a. „Ovaj model će DPS-u da nadomjesti izgubljene mandate kako bi održali vlast“, kazao je Gošović.
Suljo Mustafić iz Bošnajčke stranke je rekao da se zalažu za pošten izborni proces.
„Pitanje afirmativne akcije na lokalnom novou je poštovanje Ustava i nećemo odustati od toga. Naši zahtjevi su principijelni, i to je cjeloviti model gdje manjinski naordi imaju pravo na autentične predstavnike“, pojasnio je Mustafić.
Kako je kazao, cenzus od tri odsto je često nedostižan za pipadnike manjinskih naroda. „Ovo nije nikakvo dovođenje u pitanje građanskog koncepta Crne Gore već njegova nadgradnja“, kazao je Mustafić.
Poslanik Genci Nimanbegu kazao je da nije potpisnik ovog zakona, sa žaljenjem, jer je afirmativna akcija pozitivna i za njih.
On je upitao zašto Albanci ne bi odlučivali o tome ko će biti gradonačelnik Podgorice, navodeći da je suština demokratije u tome da i manjinski narodi učestvuju.
Kako je kazao, greška je navoditi da će manjiske partije biti uz ovu ili onu stranu.
“Mi ćemo uvijek biti uz partije koje će raditi na demokratskim principima. Više pitanja je otvoreno u Crnoj Gori, a ono što je najotvorenije je pitanje statusa albanske nacionalne zajednice.
Albanci u Crnoj Gori su nezadovoljni svojim statusom i to je pitanje koje ovaj dom mora rješavati”, poručio je Numanbegu.
Poslanici su odbili inicijativu Socijalističke narodne partije da predlog zakona o državljanstvu bude uvršten u dnevni red današnje sjednice.
(Mina)