Za kupovinu cipela čuvenog francuskog dizajnera Kristijana Lubutina u Zagrebu postoje liste čekanja
Iako par ovih visokih potpetica košta između 400 i 700 evra, za njima su poludjele žene svih uzrasta.
Problem je u tome što se Lubutin ne bavi fabričkom proizvodnjom cipela, pa se maksimalno može naručiti 250 do 300 pari po sezoni, a cipele se prodaju samo u 48 ovlašćenih butika u svijetu.
Zato je neophodno strpljenje da bi se obule cipele koje rijetko izuva i svjetska trendseterka Viktorija Bekam.
Iako bi se očekivalo da se u kriznim vremenima ljudi najprije odriču luksuza, u Hrvatskoj upravo radnje sa luksuznom robom bilježe rekordno dobre rezultate.
Dok prodaja jeftinijeg nakita, satova ili umjetničkih slika, pada, najskuplji i najekskluzivniji primjerci idu bolje nego ikad. U januaru ove godine u Hrvatskoj je plaćeno gotovo dvostruko više poreza na luksuznu robu i usluge nego u januaru 2007.
To, međutim, nije samo lokalni fenomen pošto najveće svjetsko tržište luksuznih roba, ono evropsko, koje je "teško" više od 67 milijardi evra, do kraja ove godine računa na pad od svega sedam odsto. Luksuz kao da je imun na recesiju.
U Zagrebu je u poslednje vrijeme otvoreno nekoliko vrlo ekskluzivnih radnji, a njihovi vlasnici i menadžeri zadovoljno trljaju ruke jer prodaja, kako tvrde, ide sjajno.
To je slučaj i sa nedavno otvorenom parfimerijom "Institut Parfumeur Flores", prvom takvom u ovom dijelu Evrope, koja u ponudi ima šezdesetak vrhunskih imena iz svijeta mirisa i njege, a planira da proširi asortiman sa još dvadesetak.
Na njihovim rafovima je i jedan od najskupljih parfema na svijetu "No.1", kuće Klajv Kristijan, u kristalnj bočici s brilijantom i pozlatom, koji košta oko 2.000 evra.
Ovaj proizvod nije samo bizarna zanimljivost ove parfimerije, već je itekako pronašao put do kupaca koji su za ovakvu vrstu užitka spremni da izdvoje više od tri prosječne hrvatske plate.
Ko od običnih građana može da plati 2.000 evra za bočicu parfema?
Profesorka psihologije sa zagrebackog Filozofskog fakulteta Mirjana Krizmanić kaže da to nisu obični građani jer u Hrvatskoj oni koji imaju izuzetno mnogo novca, najčešće ga nisu stekli poštenim radom.
U vremenima krize oni kupuju luksuzne vile, automobile, nakit i namještaj kako bi novac stečen na ilegalan način "oprali". Drugi ga ulažu, jer se boje da im ne propadne u bankama, dok treći, kupujući luksuznu robu, pokušavaju da steknu društveni ugled koji ne mogu da ostvare na neki drugi način, kaže profesorka Krizmanić.
Umjetnička djela se, pored zlata, smatraju dobrom i sigurnom investicijom. Otuda i zagrebački galeristi kažu da nisu previše zabrinuti, jer kupaca ima. Oni takođe računaju na očekivani ulazak Hrvatske u Evropsku uniju i pojavu nove kategorije kupaca - stranih poslovnih ljudi.
U Zagrebu, kažu, kupaca ima za svu luksuznu robu, kao što su satovi vrhunskih brendova čija se cijena kreće od 20.000 do 40.000 evra, ili ekskluzivni namještaj, gdje stolica košta 5.000 a krevet 8.000 evra.
Ova priča, međutim, ima i drugu stranu. Najnovija istraživanja pokazuju da opada potrošnja osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, dok istovremeno njihove cijene rastu. Prosječna hrvatska porodica sve teže sastavlja kraj s krajem, pa većina ni ne razmišlja o novom namještaju, bijeloj tehinci ili automobilu. O luksuznoj robi tek nema ni pomena.