Senat SAD je danas dao "zeleno svetlo" za 838 milijardi dolara vrijedan plan za spas krizom pogođene američke ekonomije.
Predsjednik Barak Obama želi da mu Kongres, u kome većinu ima njegova Demokratska stranka, pošalje paket na potpisivanje već ovog vikenda, jer vremena za gubljenje nema, ali će problem nastati zbog toga što paket usvojen danas u Senatu nije identičan onome, vrijednom 819 milijardi dolara, kojeg je usvojio drugi kongresni dom, Predstavnički dom.
Očekuje da lideri oba kongresna doma danas imenuju pregovarače koji bi dogovorili konačnu verziju paketa. Pregovori će, međutim, kako ocjenjuju analitičari, biti maratonski i mogu zaći duboko u sledeću sedmicu.
Oba doma Kongresa moraju da usvoje taj novi plan, prije no što on bude poslat predsjedniku na potpisivanje.
Senat je svoju verziju danas usvojio sa 61 glasom "za" i 37 "protiv".
Koliko je situacija "tijesna" najbolje pokazuje činjenica da demokrate imaju 58 glasova u Senatu, a da je za usvajanje predloga bilo potrebno najmanje 60. Trojica republikanskih poslanika koji su podržali plan najavila su, međutim, da će povući podršku ukoliko u novom predlogu bude predviđeno povećanje troškova.
Da bi dobio podršku republikanskih senatora, Senat je morao da prvobilnu verziju "olakša" za nekoliko desetina milijardi dolara, uključujući 16 milijardi za gradnju škola.
Obama je već izjavio da želi da se u konačnoj verziji nađe bar dio novca koji je bio namijenjen obrazovanju.
Osim obrazovanja, paket predviđa poreske olakšice za oživljavanje uništenog tržišta nekretnina, na desetine milijardi dolara za infrastrukturne projekte i zdravstvo.
Republikanci traže da se paket više koncentriše na poreske olakšice nego na javnu potrošnju koja, po njihovom mišljenju, neće dati podstrek ekonomiji.
Obama je to odbacio, uz obrazloženje da je upravo takva politika, u vrijeme njegovog prethodnika Džordža Buša doprinijela sadašnjoj krizi.
Danas usvojen plan, sam za sebe, kako komentariše Rojters, nema izgleda da oporavi američku ekonomiju, koja je u dubokoj krizi, jer se ne odnosi na najugroženiji, finansijski sektor. A dok se taj sektor bori s krizom, nema kreditiranja, pa ni ekonomskog rasta.
Taj problem Obamina administracija pokušava da riješi posebnim paketom za spas bankarskog sektora, kojeg je, takođe danas, objelodanio ministar finansija Timoti Gajtner.
Danas usvojen paket za spas američke ekonomije, vrijedan 838 milijardi dolara, čini gotovo šest procenata američkog bruto društvenog proizvoda i oko četvrtine američkog saveznog budžeta.
Ranije danas Barak Obama je izjavio da će doći do "katastrofe" ako Kongres ne usvoji predloženi plan ekonomskog oporavka.
Sa druge strane američko ministarstvo finansija predstavilo je danas novi plan za spas finansijskog sektora kojim bi banke bile oslobođene "loše aktive" u vrednosti 500 milijardi dolara, a dodatnih bilion (hiljadu milijardi) dolara bilo namijenjeno novim pozajmicama.
"Plan za finansijsku stabilnost", kojeg je predstavio ministar finansija Timoti Gajtner, predviđa i 50 milijardi dolara za sprječavanje izbacivanja iz kuća onih koji nisu imali novca da plate hipoteku i ublažavanje negativnog uticaja duboke krize u stambenom sektoru na čitavu ekonpomiju, prenijele su agencije.
Ministarstvo planira osnivanje privatno-javnog investicionog fonda, čiji će početni kapital činiti vladin novac, uz pomoć koga bi bankarski sistem, koji je u krizi, bio oslobođen "toksične aktive", a sve u nadi da će to osposobiti banke da ponovo odobravaju kredite.
Na svojoj prvoj konferenciji za štampu u Beloj kući, Obama je rekao da bi gubitak radnih mjesta mogao da "pretvori krizu u katastrofu", što on, kako je istakao, "odbija da dozvoli da se dogodi".
Obama, koji je obećao promjene poslije osam godina administracije Džordža Buša, naglasio je da ima namjeru da prekine s prošlošću na svim frontovima, od uloge vlade do razgovora sa neprijateljima SAD.
"Sa privatnim sektorom koji je toliko oslabljen ovom recesijom, savezna vlada je jedina koja još ima resurse da vrati privredu u život", rekao je Obama u obraćanju koje je direktno prenosila televizija.
On je istakao da je potrebno usvojiti novi veliki vladin program bez odlaganja da bi se uhvatilo u koštac s najdubljom ekonomskom krizom od Velike depresije i spriječilo da se kriza pretvori u katastrofu.
Novi američki predsjednik je pozvao Kongres da "prevaziđe svoje razlike" i da već ove nedelje njemu dostavi plan za ekonomski oporavak o kome bi danas trebalo da glasa Senat.
Obama je takođe izrazio nadu da će u narednim mjesecima moći da otvori neke diplomatske puteve između SAD i Irana koji će omogućit da se "sjedne za sto licem u lice".
Tokom predsjedničke kampanje, on je obećao da će prekinuti s politikom njegovog prethodnika Džordža Buša, koju je smatrao neproduktivnom.
"Mislim da ima mogućnosti za u najmanju ruku uspostavljanje odnosa uzajamnog poštovanja", rekao je Obama, ali je dodao da je sada vrijeme da i Iran pošalje signale da "može da djeluje drugačije".
On je podsjetio da se veliko nepovjerenje između dvije zemlje izgradilo tokom godina i da to neće moći da se prevaziđe preko noći.
Obama je takođe rekao da Iran mora da obustavi rad na stvaranju nuklearnog naoružanja, da je "neprihvatljivo" da se finansiraju terorističke organizacije i da mora da prekine s "ratobornim jezikom" prema SAD i Izraelu.
Označavajući nastojanje da popravi odnose sa Moskvom Obama je ocijenio da je "važno da SAD i Rusija" daju primjer po pitanju nuklearnog naoružanja.
"Ako dođe do trke u naoružanju u tako osjetljivom regionu kao što je Bliski istok, cio svet će biti u opasnosti", rekao je Obama.
"Jedan od mojih ciljeva jeste da spriječim širenje naoružanja uopšte. Mislim da je važno da SAD i Rusija u toj oblasti daju primjer", rekao je američkii predsednik.
Barak Obama je zatražio je danas, uoči samita NATO-a zakazanog za april, pokretanje međuagencijske istrage o politici SAD prema Avganistanu i Pakistanu, saopštila je Bijela kuća.
"Predsednik (Obama) je od Brusa Ridela zatražio da predsjedava međuagencijskom istragom o politici SAD prema Pakistanu i Avganistanu, koja bi trebalo da bude zavrčena prije početka samita Alijanse", rekao je novinarima portparol Bijele kuće Robert Gibs.
Brus Ridel, bivči zvaničnik Centralne obavještajne agencije (CIA), danas radi u Centru za bliskoistočnu politiku vašingtonskog instituta "Brukings", naveo je Rojters.
Obama je još rekao da neće dozvoliti da šef Al Kaide Osama bin Laden djeluje nekažnjeno u Avganistanu i da napada SAD.
(agencije/MONDO)