Zakon o radu, kojim se ugovori na određeno ograničavaju na dvije godine, stupiće na snagu 22. decembra, saopštio je Predrag Bošković.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da je još sve u fazi pregovaranja između sindikata i poslodavaca, a da će država podržati bilo koje rješenje do kojeg zajednički dođu.
“U svakom slučaju, ako do dogovora ne dođe, Zakon će stupiti na snagu sa već usvojenim odredbama koje će se primjenjivati već od 23. decembra”, naveo je Bošković.
On je kazao da je Zakon vrlo jasan. Izmijenjen je 2011. godine, sa odredbom da na snagu stupa 22. decembra.
“Zakon kaže da ako je radnik radio na poslovima u nekoj firmi 24 mjeseca, sa ili bez prekida, njemu poslodavac nakon toga mora ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme, ili ga mora otpustiti. To rješenje je zapravo rezultat kompromisa između sindikata i poslodavaca, sa kojim se država saglasila”, podsjetio je Bošković.
Sada, zbog ekonomske krize koja je potrajala duže nego što su svi pretpostavljali, poslodavci su tražili izmjenu zakona u smislu da se taj period rada na određeno vrijeme produži na pet godina, kako je to predviđeno zakonima u Makedoniji i Srbiji.
Bošković, kako je kazao, razumije bojazan poslodavaca i njihov rezon da u vrijeme ekonomske krize interesi firme moraju biti na prvom mjestu i nastojanje da obezbijede stabilnost u poslovanju.
“Sa druge strane, razumijem i strahovanje sindikata da će se rad na određeno vrijeme dodatno produžiti. Mislim da oni zapravo imaju isti interes, jer bez stabilne firme nema plata zaposlenima, a bez zadovoljnog zaposlenog nema ni dobre firme”, poručio je Bošković.
Komentarišući trenutna kretanja na tržištu, odnosno da je tražnja za radnom snagom jednaka broju nezaposlenih, Bošković je naveo da je Crna Gora mala ekonomija i malo tržište radne snage ima svoje specifičnosti.
“Bitno je da smo prepoznali koje su to specifičnosti tržišta rada u Crnoj Gori i sve aktivnosti predviđene za naredni period usmjerene su na stabilizaciju tog tržišta” ,smatra Bošković.
Prema njegovim riječima, na Zavodu za zapošljavanje ima nezaposlenih praktično koliko i stranaca koji se tokom godine zapošljavaju u Crnoj Gori.
“Još jedna specifičnost je veoma izražen sezonski karakter tržišta rada, zbog izuzetno jakog uticaja turističke sezone i poslova koji se otvaraju tokom ljetnjih mjeseci. Sa druge strane imamo nedovoljnu ponudu onih zanimanja koja su prepoznata kao deficitarna u Crnoj Gori i upravo na tome zadnjih nekoliko godina ZZZ intenzivno radi”, rekao je Bošković.
Oni koji su prijavljeni Zavodu, a teže su zaposlivi, jer za njihovim karakteristikama i kvalifikacijama nema dovoljno tražnje, usmjeravaju se na preobuku i doobuku za ona zanimanja koja su tražena na tržištu rada.
Na pitanje da li na Zavodu ima i onih koji zapravo ne traže posao, Bošković je odgovorio potvrdno.
“Pogotovo zbog toga što je prije par godina uvedena mogućnost da se tako ostvaruje i pravo na zdravstveno osiguranje za nezaposlene. Ima onih koji su nezainteresovani za posao, ali su prijavljeni na Zavodu da bi ostvarili to pravo. O kome se konkretno radi, teško je utvrditi ili ograničiti nekome to pravo, ali šta da radimo, moramo se suočavati i sa takvim problemima”, objansio je Bošković.
On je ocijenio da će značajan broj kapitalnih projekata u Crnoj Gori značajno generisati ekonomski rast i razvoj države, a samim tim i razvoj tržišta rada.
“Učinićemo sve da domaća radna snaga prva osjeti benefite ovih investicija, ali ne možemo praviti barijere ni za strance, upravo zbog toga što na tržištu radne snage u Crnoj Gori ne postoje određene kvalifikacije i one se moraju uvesti iz inostranstva, prije svaga iz regiona, a onda i šire. Zaista očekujem da osnovne benefite osjeti domaća radna snaga, a tek onda da na red dođu ostali”, rekao je Bošković.
Problem crnogorskog tržišta rada je, kako je naveo, u tome što je ono manje fleksibilno u odnosu na neka tržišta u regionu, za šta ima više razloga.
“Sve i kad postoje odgovarajuća zanimanja domaćih nezaposlenih radnika, njihova konkurentnost nije na onom nivou koji želimo. To se prije svega dešava zbog ekonomske situacije u regionu, jer je crnogorska radna snaga mnogo skuplja od one iz okruženja. Prosječna plata u Crnoj Gori je 30 odsto veća nego u Srbiji, 45 odsto veća nego u Makedoniji i na Kosovu. Sve su to pokazatelji koji crnogorsku radnu snagu na neki način diskvalifikuju na tržištu rada", objasnio je Bošković.
Sa druge strane, kako je dodao, pogotovo u vrijeme turističke sezone ili takozvane poljoprivredne sezone u Crnoj Gori, mobilnost radne snage sa sjevera, gdje je nezaposlenost znatno veća, prema jugu nije onakva kakvu bi željeli.
“Očekujemo i da će zemlje regiona krenuti u ekonomski oporavak, tako da disbalans u cijeni radne snage više neće toliko biti u korist radnika iz okruženja”, zaključio je Bošković.
(MINA)