Autoput Bar-Boljari počeće da se gradi najvjerovatnije 25. februara, najavio premijer Milo Đukanović na sastanku Savjeta stranih investitora.
Fizička realizacija gradnje autoputa Bar-Boljari mogla bi početi 25. februara, najavio je danas premijer Milo Đukanović na sastanku Savjeta stranih investitora.
On je, na sastanku na kojem je bio specijalan gost, naveo da je prije par dana razgovarao sa kineskim partnerima koji su prvorangirani na tenderu za izgradnju autoputa.
»Oni misle da će 25. februara sve biti potpisano i u dijelu komercijalnog ugovora i u dijelu kreditiranja od Exim banke i da to može biti dan kada bi mogli promovisati fizičku realizaciju projekta. Ne bih da se tvrdo zakivam datumima, već da sa vama podijelim njihovo viđenje«, kazao je Đukanović.
Vlada je u julu odlučila da ponuda koju su na tender za gradnju autoputa dostavile Kineske kompanije za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC) i njena kćerka kompanija - Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC), bude prvorangirana. CCCC i CRBC su za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca, preko Ulača, do Mateševa ponudile 809,58 miliona EUR.
Đukanović je kazao da je Vlada puno radila sa investitorima koji su bili u fazi pripreme realizacije svojih projekata i ubrzali završne faze.
»Neke od projekata uveli smo u realizaciju, a neke pripremili za početak realizacije u prvim mjesecima naredne godine. Riječ je o nekoliko projekata u turizmu i energetici, kao i projektima infrastrukture. Tih sedam, osam projekata sigurno generišu aktivnosti vrijedne iznad tri milijarde EUR«, rekao je Đukanović.
On je naveo da je Vlada proučila sve sugestije koje dobija od Savjeta, kroz Bijelu knjigu, a tiču se unaprijeđenja poslovnog ambijenta.
»Cilj nam je isti, a u susret narednoj Bijeloj knjizi, pored korisnih konstatacija i opštih razmišljanja, treba da probamo da idemo i sa konkretnijom formulacijom rješenja koja bi mogla postati sastavni dio pravnog okvira Crne Gore«, saopštio je Đukanović.
Namjera Vlade je, kako je dodao, da kroz kontinuiranu svakodnevnu komunikaciju sa predstavnicima investitora nastave da rade na unaprijeđenju poslovnog ambijenta.
"Opredjeljenje Vlade je da nastavi sa daljim konceptom njene otvorene ekonomije i mislimo da je pored globalnog pristupa važno nastaviti sa tom koncepcijom", poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, jedan od temeljnih problema crnogorske ekonomije je deficit u spoljnoj trgovini.
"Veoma je važno što u Crnoj Gori imamo stabilnost valute. Korišćenjem eura je jako puno učinjeno na eliminaciji valutnih rizika. Ipak, jedan od ključnih izazova ostaje pitanje kvalitetne saobraćajne povezanosti Crne Gore sa ključnim centrima", naveo je Đukanović.
On je kazao da je jedan od planova bio da politikom niskih poreza kreiraju ključnu prednost Crne Gore za privlačenje stranih direktnih investicija (SDI), što su i uspijevali 2006. do 2008. godine, ali je dugotrajna kriza učinila da se moraju korigovati rješenja u poreskom sistemu.
"Moje uvjerenje je da bi se od naredne godine mogli stvoriti uslovi za eliminaciju privremenih nameta i povratak u onaj režim poslovanja koji je bio povoljniji za domaće i strane investitore", ocijenio je Đukanović.
On je podsjetio da je Vlada za godinu naplatila nešto više od 110 miliona eura budžetskih prihoda u odnosu na prošlu godinu, što govori da je dosta napora uloženo na tom planu.
"Procjena je da ćemo ovu godinu završiti sa rastom ekonomije od 2,5 odsto, iako to nije dovoljno. Očekivanja su da ćemo od naredne do 2016. godine imati rast ekonomije između 3,5 i 3,8 odsto", saopštio je Đukanović.
Izvršni direktor Telenora, Michael Malvebo, kazao je da su strani investitori tu da bi dobili povraćaj na ulaganja kako bi akcionari bili zadovoljni, ali i da žele da doprinesu rastu države.
"Razumijemo mirkoekonomske izazove sa kojima se suočavamo u Crnoj Gori. Moja preporuka da se radi još otvorenije kako bi se poboljšao ekonomski rast u državi", naveo je Malvebo.
Prema njegovim riječima, nedavni primjer gdje smatra da nije bilo dovoljno transprentnosti odnosi se na izradu privremenih poreza koje radi Ministarstvo finansija.
"Meni tu nedostaje ta otvorenost. Mi kao predstavnici sektora telekomunikacija pokušavamo da stupimo u dijalog sa Vladom i ako to treba da implemetiramo zajedno na najbolji način", dodao je Malvebo.
Đukanović je kazao da je saglasan da iz unaprijeđenog dijaloga mogu proizaći kvalitetni benefiti za obje strane.
Predsjednik Savjeta stranih investitora, Rudiger Šulc, saopštio je da postoji još dosta toga što može da se unaprijedi zajedničkim radom.
"Namjera je da damo doprinos da Crna Gora bude na dobrom putu u budućim godinama. Namjera nam je da budemo i konkretniji, da koristimo znanje članova Savjeta i pružimo više pomoći i znanja koje imamo", poručio je Šulc.
Savjet je osnovan 2009. godine kao nelvadina i neprofitna organizacija. Savjet ima 21 člana, koji obezbjeđuju oko 4,5 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori, uz godišnji promet od približno 550 miliona eura, što predstavlja oko 16 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu.
(MINA-BUSINESS)