Crna Gora je primjer kako prožimanje vjerskih i kulturnih raznolikosti može biti faktor mira i razvoja, ocijenio je premijer u Budvi.
![Đukanović: Različitosti- kapital Crne Gore Đukanović: Različitosti- kapital Crne Gore](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
On je kazao da Crna Gora, s punom sviješću o važnosti dijaloga i tolerancije, potvrđuje senzibilan i odgovoran odnos prema očuvanju unutrašnjeg multietničkog i multireligijskog sklada i stabilnosti, istoriji i tradiciji dobrosusjedstva i zajedničkih vrijednosti koje baštini Mediteran.
„U tom smislu, naš osnovni kapital je raznorodno, multietničko i multikulturno biće Crne Gore, utkano u svijest svakog našeg građanina“, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, promovisanje dijaloga i "jedinstva u različitostima" je moto evropske i globalne integracije i osnova na kojoj počiva i razvija se i današnja Crna Gora.
„Otuda je sasvim prirodno da zagovaramo i promovišemo posvećenost njegovanju takvih vrijednosti, afirmiciju politike dijaloga i saradnje među različitim kulturama, civilizacijama i narodima, solidarnost i međusobno uvažavanje“, naveo je Đukanović.
On je kazao da je Crna Gora ponosna što je pouzdan partner i snažan podržavalac OEBS-a.
„Veoma konstruktivna saradnja sa OEBS-om važan je dio naše najnovije političke istorije, i prije referenduma 2006. godine, i nakon međunarodnog priznanja Crne Gore“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je OEBS prva međunarodna organizacija koja je, samo mjesec nakon referenduma, primila u punopravno članstvo Crnu Goru, „prvu državu u dugoj istoriji Balkana koja je stvorena mirnim demokratskim putem, po najvišim evropskim standardima“.
Prema njegovim riječima, u dobroj mjeri zahvaljujući i toj saradnji, Crna Gora je danas u fazi pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, na pragu NATO-a, uvažena kao susjed i inicijativan činilac regionalne stabilnosti na Balkanu.
„Danas, osam godina kasnije, bez pretjerivanja može se reći da je progres Crne Gore evidentan. Isto tako, i da je region zapadnog Balkana značajno napredovao“, kazao je Đukanović.
On je ocijenio da, ipak, ne treba previđati da nijesu otklonjeni najvažniji uzroci već tradicionalne balkanske nestabilnosti.
„Eliminisanje tih rizika je neodvojivo od procesa daljeg ekonomskog razvoja i demokratske emancipacije društava koja žive u ovom kutku zajedničkog evropskog doma. Jednostavno, za ozbiljnu politiku neodrživa je teza o prirodnoj predodređenosti Balkana da generiše nestabilnost“, smatra Đukanović.
On je ocijenio da su netolerantnost i nedovoljna fleksibilnost, koje su uvijek bile uzrok nesporazuma i tragedija u regionu, prevashodno posljedica predrasuda, međusobnog nepoznavanja i strahova „a u osnovi svega – posljedica ekonomskog i ukupnog zaostajanja“.
Zato se, kako je navero, ne smije propustiti trenutak za uobličavanje jasne, sveobuhvatne, kompleksne životno utemeljene platforme koja bi ulaganjem u infrastrukturu i ekonomske resurse podstakla razvojne i emancipatorske procese u regionu.
„Na takvoj zdravoj osnovi bilo bi moguće učvrstiti njegovu stabilnost i kurs evropskog i evroatlantskog razvoja“, rekao je Đukanović.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić kazao je da su, u proteklih 40 godina, prijetnje sa kojima se suočava čitavo područje OEBS-a razvijale svoj oblik.
„Time je i naš izazov u suzbijanju tih prijetnji vremenom postao veći. Borbom protiv tih prijetnji želimo da garantujemo ostvarivanje ljudskih prava, ali nas, sa druge strane, izbor mehaizama te borbe može dovesti i u opasnost njihovog kršenja“, naveo je Krivokapić.
On je kazao da parlamentarci imaju obavezu prema građima koji su ih delegirali da osiguraju snažan pristup u rješavanju transnacioanalnih prijetnji, i da pritom ne ugroze dostignue temeljne standarde ljudskih prava i osnovnih sloboda.
„Ostvarivanje ovog fundamentalnog balansa u okolnostima sve veće globalne povezanosti i sve većih prijetnji našim zajedničkim vrijednostima, nimalo je lak izazov“, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, nikada se ne smije izgubiti iz vida to da su ljudska prava „jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća naših demokratija“.
„I ona, u svom temeljnom iskazu, nikako ne smije biti kolateralna šteta, sa kakvim god izazovima se suočavala naša društva“, poručio je Krivokapić.
(MINA)